Europski Guantanamo | Politika | DW | 18.02.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Europski Guantanamo

Kamo sa zarobljenim džihadistima Islamske države? Ucjenjivački tweet Donalda Trumpa sili Europljane da se u vezi s tim pitanjem opredijele. Za to je bilo i vrijeme, smatra Matthias von Hein.

Bio je to tipičan Trump: u lošem stilu (preko Twittera) i jezično prekoračujući granicu ucjene. Ali svidjelo se to nekome ili ne: kada se radi o sadržaju, američki predsjednik ovaj puta nije sasvim u krivu kada od europskih država traži da se konačno pobrinu za džihadiste IS-a koji se nalaze u kurdskom zarobljeništvu, a potječu iz njihovih zemalja.

Time se Donald Trump stavlja na stranu kurdskih zahtjeva, koje oni već odavno postavljaju. Dosada su ti zahtjevi bili ignorirani prije svega jer su dolazili samo iz kurdskih redova na sjeveru Sirije. U tamošnjim zatvorima sjede stotine bivših boraca IS-a koji su se džihadistima priključili iz Europe.

Tamo su primjerice stotine žena iz Njemačke, Francuske ili Velike Britanije, koje ne znaju kakva ih budućnost čeka. A često su s njima i njihova djeca, rođena na teritoriji ranije Islamske države. A kada uskoro bude osvojeno i posljednje uporište IS-a u Baguzu, njihov će se broj još više povećati.

Preopterećeni Kurdi

Za Kurde to predstavlja veliko opterećenje. To tim više što ih povlačenje američkih trupa, koje je Trump najavio u prosincu, stavlja pred sasvim nove, egzistencijalne probleme. Na sjeveru, odmah iza granice s Turskom, tamošnji predsjednik Erdogan već zvecka oružjem i priprema se za vojnu intervenciju. Najvažnijeg američkog saveznika u Siriji, krudske "Snage narodne obrane" (YPG), Erdogan naziva terorističkom organizacijom.

Matijas fon Hajn

Matijas fon Hajn

On eksperiment kurdske samostalnosti, koja se realizira upravo pod vodstvom YPG, želi što prije okončati.

Čim se Amerikanci povuku, i time otvore put turskoj vojsci, Erdogan će pokušati uspostaviti tzv. sigurnosni koridor širine 30 kilometara uzduž granice sa Sirijom. Ali baš u tom koridoru se nalaze najvažniji kurdski gradovi - a isto tako i njihovi zarobljenički logori. Ukoliko Kurdi budu prisiljeni boriti se za vlastito preživljavanje, oni će imati na pameti druge brige, od skrbi za zarobljene pripadnike IS-a.

Problem tih zarobljenika je već odavno poznat. Ali najavom povlačenja američke vojske on je dodatno dobio na težini. Umjesto da za njega traži rješenje, i to po mogućnosti na europskoj razini, Njemačka se dosada skrivala iza formalnih izvlačenja.

U nadi da će se problem možda nekako riješiti sam od sebe, njemačko ministarstvo vanjskih poslova se povuklo na udobnu poziciju argumentirajući kako nakon zatvaranja njemačke ambasade u Damasku 2012. godine ne postoji mogućnost pružanja konzularnih usluga. A s Kurdima na sjeveru Sirije ne postoje nikakvi službeni diplomatski odnosi.

Ljudi koje nitko ne želi

Naravno da niti jedna država nema nikakvog interesa prihvatiti desetke džihadista Islamske države. Ali ti ljudi su tu. A budući da smo mi pravna država, i pripadnici jedne terorističke milicije koji posjeduju njemačko državljanstvo imaju svoja prava - čak i onda kada je to teško podnijeti.Jedno od tih prava je i pravo na povratak u Njemačku.

A ukoliko su počinjena krivična djela, svakoj pojedinoj osobi se mora dokazati njena osobna krivica, kako bi ju se moglo zatvoriti. To će u nekim slučajevima biti više, a u drugima manje teško. Jednostavnije će biti ako je netko sudjelovao u propagandnim videima. Ali posebno kada je riječ o ženama, to će biti prilično teško. Tu bi moglo pomoći ako neka od njih, razočarana i deziluzionirana, pristane na status krunskog svjedoka.

Ali bez obzira kako bilo: to su ljudi koji su živjeli tu, s nama, među nama, i koji su se tu radikalizirali. Mi moramo pronaći način kako postupati s njima. No na kraju je jedno sigurno: Sjeverna Sirija ne smije ostati europski Guantanamo.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije