Europska unija se namjerava jače vojno angažirati | Politika | DW | 30.11.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

sigurnosna politika

Europska unija se namjerava jače vojno angažirati

Na proljeće iduće godine Europska unija bi trebala prihvatiti novu doktrinu sigurnosne politike. Pritom bi veliku ulogu trebala igrati vojska.

Vojnici eurokorpsa u Strassburgu

Vojnici eurokorpsa u Strassburgu

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je prije dvije godine to najavila. „Europa mora naučiti i govor sile", rekla je Njemica prilikom preuzimanja dužnosti. EU se mora moći dokazati i u odnosu s vodećim državama kao što je Kina, ali i SAD.

Kako taj cilj provesti u praksi, to je sadržaj nove doktrine sigurnosne politike koja bi trebala biti formulirana do marta 2022. Prvi prijedlog toga „Strateškog kompasa" je zemljama članicama predstavio povjerenik za vanjsku politiku Josep Borrell. Sadašnje stanje Borrell analizira bez uvijanja: „Europa je u opasnosti", upozorava on. Europska Unija si ne može priuštiti da bude promatrač u svijetu koji je krajnje orijentiran na suparništvo, kaže Borrell.

Utjecaj Europe slabi

„EU se mora pobrinuti za sigurnost svojih građana i štititi svoje interese", zahtijeva Borrell i nabraja konkretna područja konflikata. U to pripadaju ne samo vojne prijetnje, nego i natjecanje oko globalnih standarda i borba za prevlast na području umjetne inteligencije, cloud computinga, poluvodiča i biotehnologije. Spominje se i izazov širenja lažnih vijesti i cyber-napada.

- pročitajte još: Evropska armija ante portas

Nova politika sile ne služi se samo tradicionalnim vojnim sredstvima. Borrell upozorava i na opasnost hibridnih prijetnji, kakvu EU upravo doživljava na svojoj vanjskoj granici prema Bjelorusiji. Zbog takvih prijetnji sve je teže razlikovati rat i mir. Europa, čije gospodarsko i demografsko značenje u svijetu stalno opada, mora se dokazati na tom području.

Povratak politici moći

Iako će konačni tekst biti gotov tek na proljeće, već prvi prijedlog pokazuje jasnu promjenu europskog pogleda na svijet. U usporedbi s „Globalnom strategijom" koju je predstavila Borrellova prethodnica na toj dužnosti Federica Mogherini 2016., „soft power" EU-a osjetno odlazi u drugi plan. „Povratak politici moći" naziva Josep Borrell razvitak po kojem bi Bruxellesu bio u stanju reagirati i vojnim sredstvima.

Europska ratna mornarica bi trebala biti znatno ojačana

Europska ratna mornarica bi trebala biti znatno ojačana - a to jako košta

Iako Europska unija od 2007. ima vlastite borbene jedinice, takozvane battlergroups, pokazalo se primjerice u Afganistanu koliko je i danas mala njena sposobnost vojnog djelovanja. A EU svojim battlergroup-konceptom već godinama raspolaže s dvije stalno aktivne formacije od kojih svaka ima 1.500 vojnika. One bi trebale sprječavati ratove u konfliktnim regijama i osiguravati pružanje humanitarne pomoći.

- pročitajte još: Europska komisija želi i vojni Šengen

Te jedinice se mijenjaju svakih šest mjeseci, a na raspolaganje ih stavljaju različite zemlje EU-a. Ali, battlergroups nisu tokom 15 godina svoga postojanja ni jednom aktivirane u nekoj krizi. „Razlog da battlergroups iz tri do pet zemalja ne mogu biti angažirane leži i u okolnosti da uvijek mora postojati neka ‚vodeća nacija‘, koja mora snositi većinu tereta u materijalu i ljudstvu – i snositi troškove. Države koje su na redu zbog toga se sustežu koristiti taj instrument", kaže politolog Joachim Koops sa Sveučilišta Leiden u Den Haagu.

Sporna interventna jedinica

„Strateški kompas" sad donosi novi koncept za vojne jedinice. Do 2025. bi EU trebao oformiti „Rapid deployment capacity" (RDC) od 5.000 ljudi. Sastojala bi se od kopnenih, zračnih i mornaričkih jedinica i bila bi veća nego sadašnje battlegroups (3.000 ljudi). Trebala bi biti sastavljena modularno, ovisno o svrsi angažmana.

- pročitajte još: Putin i NATO – novi nivo eskalacije

Za razliku od battlergroups nova jedinica bi redovito zajedno vježbala. Prve vojne vježbe bi se trebale održati već 2023. Zacrtani cilj je da Europska unija uz pomoć RDC-a može i bez SAD-a intervenirati u oružanim sukobima, iz kriznih područja evakuirati osobe i samostalno osiguravati zračne luke.

Spor oko financiranja

Iako „Strateški kompas" naglašava da RDC ne bi trebao biti konkurencija postojećoj jedinici NATO-a za brze intervencije, neke članice EU-a su još uvijek sumnjičave prema tom konceptu. Osobito zemlje istočne Europe strahuju od konkurencije Sjevernoatlantskom savezu.

Europska unija bi se, zbog različitih predodžbi i prioriteta među članicama, trebala kod vojnih misija pozivati na članak 44. Ugovora EU-a, koji omogućuje stvaranje „saveza voljnih". U slučaju načelne odluke jedna skupina zemalja bi mogla krenuti u intervenciju a da ne moraju sve članice EU-a u tome sudjelovati. Sporno je, međutim, bi li troškovi takve misije bili ravnomjerno raspodijeljeni na sve članice.

Vježba NATO-a u Poljskoj

Vježba NATO-a u Poljskoj: zemlje istočne Europe se prije svega oslanjaju na Sjeveroatlantski savez - i SAD

Više novca za vojsku?

Prijedlog „Strateškog kompasa" je prihvatio više kompromisnih prijedloga dosadašnje njemačke ministrice obrane Annegret Kramp-Karrenbauer. Sad Bruxelles čeka pozicioniranje buduće njemačke savezne vlade. U Koalicijskom ugovoru stranke vladajuće koalicije zahtijevaju „stvarnu zajedničku vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku u Europi". EU bi morao postati sposobniji za međunarodno djelovanje. Pritom se navodi i jača suradnja nacionalnih vojski i zajedničko civilno-vojno glavno zapovjedništvo.

- pročitajte još: Moskva i Minsk započinju zajedničke vojne manevre

Da bi se ostvarili ciljeve navedene u „Strateškom kompasu", morali bi osjetno biti povećani izdaci za obranu, ne samo u Njemačkoj. Već odlomak o izazovima na moru pokazuju veliku potrebu za investicijama. Kad EU ubuduće definira „morska područja od interesa", kao što je Hormuški prolaz, on očekuje da tamo koordinirano djeluju europske mornaričke i zračne snage. Njemački vojnici bi, dakle, puno češće morali djelovati u inozemstvu nego danas.

Vojska EU-a nije na vidiku

Planira se formiranje i važnih vojnih sposobnosti, koje EU danas još ne posjeduje. U to pripada zračni transport na veće udaljenosti, kao i stvaranje kapaciteta za vođenje i planiranje. „Glavni problem EU-a je da on nema velik vojni štab kao NATO i 70 godina iskustva u suradnji, nego uvijek mora koristiti nacionalne kapacitete, kaže politolog Koops. Ali, i tu EU napreduje. Nakon što su ministri obrane prije nekoliko dana donijeli odluku o još 14 programa, EU u međuvremenu koordinira 60 zajedničkih programa za oružje i vojne sposobnosti.

Europska vojska, koja se često spominje u svečanim govorima, nije cilj ovih nastojanja. Tome se protive još uvijek različiti interesi i prioriteti 27 zemalja članica. U sadašnjem konceptu se radi prije svega o koordinaciji nacionalnih vojnih snaga i sinergiji. Cilj je zajedničkim vježbama postići bolje zajedničko djelovanje i time omogućiti zajednički odlazak u vojne misije.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu