Europska središnja banka „mora“ povisiti kamate?

Zaposlenicima Europske središnje banke moglo bi se zavidjeti na ambijentu njihove kantine u frankfurtskom Eurotoweru. Restoran, smješten u staroj gradskoj tržnici koja je dio zgrade ESB-a, odlikuju čiste linije, puno stakla i moderan dizajn. Sa stolova se pruža pogled na južnu obalu rijeke Majne.

Obroke priprema američki veliki catering koji opskrbljuje i mnoge druge tvrtke standardiziranom hranom. Kada je ta kompanija prije nekog vremena počela štedjeti na maslinovu ulju, među zaposlenicima ESB-a izbila je pobuna. Posebno su nezadovoljni bili djelatnici iz južnih država članica. Pritisak je bio toliko jak da je uprava kantine na kraju popustila i ponovno počela stavljati kvalitetno ulje na stolove.

Kantina ESB-a iduće će godine ponovno postati svojevrsni laboratorij za testiranje, ali ovaj put znatno važnijeg projekta. Središnja banka planira ondje najprije testirati probnu verziju digitalnog eura. "Pokusni kunići” će biti zaposlenici ESB u kantini, ali i u drugim ugostiteljskim objektima banke, poput kafića i bistroa u prizemlju. U probnoj fazi trebale bi sudjelovati i kantine podružnice u centru Frankfurta te 21 nacionalna središnja banka Eurosustava, kao i neke odabrane poslovne banke i trgovci.

Za početak tek "digitalni” cappuccino

Ovim testiranjem u svakodnevnim situacijama, između sendviča, salate i aparata za kavu, Eurosustav želi digitalni euro isprobati u kontroliranom okruženju, ali u realnim uvjetima. Ako nešto ne funkcionira ili pođe po zlu, problem se može brzo riješiti bez izlaska u javnost. Digitalni euro, za koji još treba riješiti određene pravne prepreke, trebao bi biti uveden 2029. godine. Tada bi oko 350 milijuna građana eurozone trebalo dobiti pristup digitalnom novčaniku kroz koji će se koristiti digitalna verzija eura kao punopravno zakonsko sredstvo plaćanja. 

Do tada ESB želi ponovno staviti pod kontrolu i sadašnje slabljenje vrijednosti novca. Visoka inflacija u eurozoni uvelike brine čelnike monetarne politike. Početkom godine iznosila je 1,7 posto i bila ispod ciljanih 2 posto, no od ožujka je značajno porasla i sada iznosi 3,2 posto, uz očekivanja da će se u sljedećim mjesecima približiti razini od 4 posto.

Uzrok je napad SAD i Izraela na Iran te zatvaranje Hormuškog tjesnaca. Zbog toga su cijene nafte naglo porasle, što je poskupjelo i mnoge druge proizvode i usluge. Sve gospodarske grane ovise o energiji, a neke posebno snažno. Već tjednima se čuju upozorenja od novog vala inflacije. Članica uprave ESB-a Isabel Schnabel nedavno je stanje na tržištu nafte opisala kao "izvanredno” i upozorava kako je to "vrlo velik šok”, veći nego što se očekivalo na posljednjoj sjednici.

Ne može se više čekati

Iako je situacija drukčija nego 2021. i 2022., kada je inflacija zbog pandemije porasla na dvoznamenkaste razine i šokirala građane, tadašnja pogreška monetarnih vlasti - podcjenjivanje inflacije i presporo reagiranje – dalje snažno opterećuje instituciju. Takvu pogrešku ne žele ponoviti. Zato se s gotovo potpunom sigurnošću očekuje da će ESBovoga tjedna podići ključne kamatne stope. Kamatna stopa na depozite mogla bi porasti s 2,0 na 2,25 posto.

To bi bila prva promjena kamatnih stopa u godinu dana i prvo povećanje nakon otprilike tri godine, čime bi se konačno ostvario dugo najavljivani zaokret u monetarnoj politici. Brojni članovi Upravnog vijeća ESB-a već su unaprijed podržali povećanje. Najizravnije je to formulirao guverner slovačke središnje banke Peter Kažimír, koji je rekao da je povećanje u lipnju „gotovo neizbježno". Rijetko je među članovima Vijeća postojalo toliko jedinstvo.

Inače se u tom tijelu redovito sučeljavaju zagovornici restriktivne monetarne politike i pobornici blažeg pristupa, ali ovoga puta postoji suglasnost da ESB mora reagirati. Središnja banka obećala je građanima stabilnu valutu i njezin bi ugled ozbiljno bio narušen kad ne bi djelovala. Predsjednica ESB-a Christine Lagarde zato je poručila da će banka djelovati "odlučno”, istaknuvši da je njezina vjerodostojnost na prvom mjestu. 

"Skuplji novac” usprkos slabom rastu

Kamatna politika pritom je najvažniji instrument ESB-a, iako je jasno da se njome teško može ublažiti vanjski udarac poput visokih cijena nafte. Prema riječima ekonomista Carstena Brzeskog iz banke ING, ovotjedna odluka ima i simboličku dimenziju jer treba pokazati da se monetarnim institucijama može vjerovati.

Financijska tržišta i analitičari s velikim zanimanjem očekuju i novu prognozu inflacije ESB-a, koja bi trebala biti značajno viša od dosadašnje. Neki ekonomisti smatraju da bi banka ove godine mogla povećati kamatne stope i do tri puta, sve do 2,75 posto.

Ovakav oprezan pristup proizlazi iz straha da se dodatno ne oslabi ionako krhko gospodarstvo. Europskoj ekonomiji hitno su potrebne nove ideje i ulaganja. No poduzeća, koja se već suočavaju s visokim troškovima energije, američkim carinama, geopolitičkom neizvjesnošću, snažnom konkurencijom iz Kine i slabom infrastrukturom, neće ulagati ako su kamatne stope previsoke. Istodobno, kako ističe ekonomist Carsten Mumm, kamatna razina trenutačno nije presudan čimbenik jer postoje mnogo ozbiljniji izazovi.

Za građane su učinci već vidljivi. Štedišama je sve privlačnije ulagati novac bez većeg rizika, jer su kamate na kratkoročne depozite dosegnule oko 3,5 posto ili više. S druge strane, kamate na potrošačke kredite znatno su porasle i u prosjeku iznose oko 7 posto. Rastu i ionako visoke kamate na stambene kredite, koje se za rok od deset godina kreću oko 4 posto.

Dok sve poskupljuje, zaposlenici ESB-a barem mogu odahnuti u vlastitoj kantini. Cijena maslinova ulja ponovno je pala pa se ne očekuje nova pobuna zbog kvalitete prehrane.