031010 Deutschlands Nachbarn kurz
7. septembar 2010Kad je tadašnji kancelar Helmut Kohl svojim kolegama u zapadnoeuropskim zemljama predstavio svoj cilj ponovnog ujedinjenja Njemačke, naišao je na dosta skepse. Prije svega u Velikoj Britaniji, ali i u Francuskoj i u Nizozemskoj su postavljana pitanja: Hoće li veća Njemačka ostati miroljubiva i skromna u Europskoj Zajednici (EZ) i NATO-u? Kohlova glavna poruka je tada glasila: "Ujedinjena Njemačka ne želi povratak u Europu od jučer. Stari rivaliteti i nacionalizmi ne smiju oživjeti."
Najvažniji cilj: učlanjenje zemalja Istočnog bloka i balkanskih zemalja u EU
Njemačka se u godinama nakon ujedinjenja ustrajno zalagala za ukidanje podjela u cijeloj Europi. Najvažniji vanjskopolitički cilj je bio učlanjenje bivših država Istočnog bloka, kao i zemalja Balkana u Europsku uniju i NATO. Prvotno skeptični susjedi, poput Francuske, su se dali ubijediti u taj cilj.
Nakon što je granična crta na Odri i Nisi priznata kao konačna istočna granica ujedinjene Njemačke, tijekom 1990-ih se i odnos prema najvećem istočnom susjedu - Poljskoj - poboljšao. Tadašnji poljski veleposlanik u Njemačkoj, Janusz Reiter, kaže da "veličina Njemačke danas nije razlog za susjede da se plaše."
Vodeća uloga u EU
Mnogi Poljaci, međutim, još uvijek gaje nepovjerenje prema Nijemcima. Rado bi radili u Njemačkoj, ali je ne vide kao zemlju u kojoj bi opušteno mogli provesti godišnji odmor. U Češkoj se nepovjerenje prema Nijemcima smanjilo tek krajem 1990-ih, nakon što su se vlade obje zemlje u zajedničkoj deklaraciji otvoreno dotaknule rana iz prošlosti, ratnih posljedica, bijega i protjerivanja.
Kao njezina najveća članica, Njemačka je u godinama nakon ujedinjenja preuzela vodeću ulogu u Europskoj uniji, i to kao zemlja koja je najvažnija kad su u pitanju uplate, ali i kao posrednica između velikih i malih, zapadnih i istočnih članica.
Autori: Bernd Riegert / Marina Martinović
Odgovorna urednica: Jasmina Rose