Euro neće propasti

„Propadne li euro, tada propada i Europa,“ u ovu se rečenicu njemačka kancelarka zaljubila jer ju je upotrijebila u najmanje tri različite prilike. Ipak, jedna takva tvrdnja ne postaje veća istina ukoliko se stalno ponavlja. Činjenica je da jedna monete ne može propasti sve dok je iko prihvata kao sredstvo plaćanja. A to čini cijeli svijet – i činiti će to i u budućnosti. Činjenica je također da mi nemamo monetarnu krizu, već da imamo krizu državnih financija u pojedinim zemljama euro-zone. I unatoč beznadežnom stanju, u kojima se nalaze budžeti pojedinih zemalja, euro je sasvim stabilan. Početkom ove godine za jedan euro dobijalo se 1,20 dolara, danas 1,36. Podsjećanja radi: bilo je vremena kada se za jedan euro dobijalo samo 95 američkih centi. Euro se i sa tim nosio – i tada niko nije govorio o propadanju valute.

Odkuda dakle sada ovaj sumorni scenario o propadanju, ove teatralne prijetnje? Zapravo se one mogu objasniti samo ovako: one služe kao prevencija kako bi se umirile europske porezne platiše, kako bi ih se zavaralo u smislu da su dio sudbonosne zajednice i da zbog toga moraju sudjelovati u spašavanju eura. Kada su početkom godine Europska unija, Eurposka centralna banka i Međunarodni monetarni fond oformile gigantski Fond za spasavanje eura u visini od 750 milijardi eura, tada nije samo u Njemačkoj donesen odgovarajući zakon kojim se jamči da novac neće biti iskorišten samo kako bi egzistirao jedan takav Fond, već kako bi se umirila tržišta.

No, sada je situacija drugačija, a političari se nalaze u situaciji kada moraju objašnjavati zašto porezne platiše trebaju preuzeti rizik dok banke zarađuju na kamatama od državnih dugova. Samo su njemačke banke, kako se navodi u izvještaju Banke za međunarodne obračune u Bazelu, pozajmile Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu i Irskoj oko 300 milijardi eura i na tome ostvarile ogromnu zaradu s obzirom na velike rizike.

Dakle, proricanja o propasti eura nisu ispravna. Euro će i ubuduće širom svijeta biti cijenjeno i poželjno sredstvo plaćanja. Niko ne očekuje da će Europljani ponovo vratiti u doba robne razmjene samo zato što nekoliko zemalja ima ogromne budžetske probleme.

Autor: Rolf Wenkel/Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić