1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

EUFOR-ov „Brzi odgovor" za stabilnost BiH

Samir Huseinović
24. august 2024

Vježba EUFOR-a 2024. održava se u vrijeme geopolitičkih izazova koji se reflektiraju i na zapadni Balkan. EUFOR je potreban BiH – smatraju analitičari.

https://p.dw.com/p/4jsMX
Na slici su prikazani EUFOR vojnici u uniformama s oznakama EU, stojeći ispred zgrade tokom vojne vježbe u Bosni i Hercegovini. Oznake na uniformama i štit označavaju njihovu misiju.
EUFOR vojnici u Bosni i Hercegovini tokom vojne vježbe.Foto: Wolfgang Kumm/dpa/picture alliance

Vojnici iz 23 zemlje učestvuju u vježbi EUFOR-a (Snage Evropske unije) „Brzi odgovor" od 24. avgusta do 16. septembra. Ovoga puta EUFOR je ojačan međunarodnim mirovnim snagama sa Kosova (KFOR), a podršku daju i Oružane snage (OS) Bosne i Hercegovine (BiH). „Građani će primijetiti povećan nivo međunarodnog vojnog prisustva širom BiH, a aktivnosti će uključivati i raspoređivanja na operativna područja, patroliranja snaga, korištenje dronova i helikoptera“, rekao je komandant EUFOR-a generalmajor László Sticz. On pojašnjava da je vježba „Brzi odgovor" jedna od najvažnijih prilika za obuku za snage EUFOR-a raspoređene u BiH i da se vježba održava redovno od 2012. godine.

Na slici je prikazan Vladimir Vučković, ekspert za sigurnosna pitanja, odjeven u tamno odijelo i bijelu košulju. Njegov ozbiljan izraz lica naglašava profesionalni stav i posvećenost sigurnosnim temama.
Vladimir Vučković, stručnjak za sigurnosna pitanja.Foto: Privat

Zbog ratnih događaja 90-tih, trupe NATO-a, potom i EUFR-a, izazivaju različite emicije u BiH, a analitičari uglavnom pozitivno ocjenjuju njihov doprinos posljeratnoj stabilizaciji zemlje. Stručnjak za sigurnost Vladimir Vučković kaže da Srbi iz Republike Srpske (RS) „dobro pamte događaje iz 90-tih" kada su bombarderi NATO-a gađali ciljeve u RS-u i Srbiji. „Zato je logično što prisustvo NATO trupa izaziva određenu dozu nepovjerenja, uzdržanosti i skeptičnosti i to je dominantan stav u RS-u, posebno ako se ima u vidu i rezolucija o vojnoj neutralnosti usvojena u Skupštini RS-a", kaže Vučković za DW.

Pokreti trupa moraju biti najavljeni?

Naš sagovornik, međutim, napominje da je prisustvo EUFOR/NATO trupa u RS-u, odnosno BiH „razumljivo", sve dok to odobrava Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN). Ipak, intenzivniji pokreti trupa na terenu, uključujući vježbu „Brzi odgovor“, izazivaju „određenu dozu straha“, posebno kod onih građana koji su osjetili ratna razaranja, smatra sagovornik DW-a. „Stava sam da prisustvo stranih trupa mora biti ranije najavljeno putem sredstava javnog informisanja, kako bi građani bili upoznati sa aktivnostima koje provode pripadnici NATO/EUFOR trupa, što svakako može dovesti do rasta međusobnog povjerenja domaćeg stanovništva i pripadnika vojne misije“, kaže Vučković i predlaže intenzivnije kontakte komande EUFOR-a sa lokalnim vlastima.

Na plakatu je najava EUFOR-ove vojne vježbe "Brzi odgovor 2024", koja se održava od 24. avgusta do 16. septembra 2024. godine u Bosni i Hercegovini. Vojnici i vojna vozila prikazani su na slici, naglašavajući značaj vježbe za stabilnost u regiji.
EUFOR vježba "Brzi odgovor 2024" u Bosni i Hercegovini.Foto: EUFOR

Kako u ratu 90-tih nije bilo pobjednika „doprinos međunarodnih snaga igra značajnu ulogu u stabilizaciji prilika u BiH". „Međunarodna zajednica mora dodatno pomoći razvoju atmosfere povjerenja i razumjevanja između dva entiteta i tri konstitutivna naroda, što bi na kraju trebalo dovesti i do odlaska stranih vojnih misija iz BiH“, kaže Vučković.

„Brzi odgovor" u izmijenjenim geopolitičkim prilikama

„Brzi odogovor" se ove godine ipak izvodi u izmijenjenim geopolitičkim prilikama i pri složenijim sigurnosnim izazovima. Ruska agresija na Ukrajinu i rat u Pojasu Gaze mijenjaju geopolitičku sliku svijeta, a mnogi analitičari upozoravaju na moguće širenje „ruskog uticaja" i „radikalizaciju" na zapadnom Balkanu.

Ekspert za sigurnosna pitanja Safet Mušić kaže da se prilikom planiranja vojnih vježbi, pa i „Brzog odgovora", uzimaju u obzir aktuelne vojne i sigurnosne prijetnje, te se na taj način prilagođava i sami scenarij vježbe. On ipak ne očekuje radikalne promjene u načinu angažiranja snaga EUFOR-a i NATO-a u BiH. „Procjene su da je BiH još uvijek osjetljiva na hibridna djelovanja, kao i na negativne uticaje sa strane koji prijete suverenitetu i nezavisnosti države, stoga je još produžena odluka da snage EUFOR-a budu prisutne, pa čak i u nešto povećanom formatu“, kaže Mušić za DW.

BiH treba uskladiti sigurnosne standarde sa EU i NATO-om

 Na slici je Safet Mušić, stručnjak za sigurnosna pitanja, odjeven u svijetlu košulju s prekriženim rukama. Njegov ozbiljan i samouvjeren stav odražava stručnost i iskustvo u oblasti sigurnosti.
Safet Mušić, ekspert za sigurnosna pitanja.Foto: Privat

Nakon ruske agresije na Ukrajinu, u regiji su već zabilježene incidentne situacije, poput napada na trupe KFOR-a na sjeveru Kosova i napada na kosovsku policiju u Banjskoj. Sigurnosne prijetnje u regiji su evidentne, ali još nema naznaka da bi mandat EUFOR-a, odnosno NATO-a u BiH mogao biti promijenjen. „EUFOR u BiH prati situaciju i prisutan je na terenu, a njegova osnovna svrha je očuvanje mirnog i stabilnog okruženja. U slučaju eventualnog pogoršanja sigurnosne situacije, EUFOR i NATO imaju dovoljne kapacitete i sredstva da brzo reaguju i po potrebi izvrše brzo prebacivanje snaga za brzo djelovanje“, pojašnjava Mušić.

Podrška međunarodnih vojnih snaga je dragocjena, ali i BiH mora učiniti napore kako bi uskladila sigurnosne i druge standarde sa standardima EU. Mušić podsjeća da je BiH već provela reformu odbrambenog sektora po NATO standardu i da rezultati  jedinica u međunarodnim misijama potvrđuju da su OS BiH po obučenosti u rangu sa većinom NATO armija.

Mane sigurnosnog sektora

„Što se tiče sigurnosnog sektora u BiH, tu nedostaje korjenita reforma na svim nivoima, a u skladu sa modernim sigurnosnim izazovima i prijetnjama u svijetu. Reforma sigurnosnog sektora je nešto o čemu se govori niz godina, ali očito da političke snage koje ne žele jaku državu BiH sa modernim sigurnosnim sistemom nastavljaju sa bojkotom tih aktivnosti“, kaže Mušić. Kao primjere navodi nedostatak Strategije cyber sigurnosti te čijnenicu da dokument Sigurnosna politika u BiH nije ažuriran još od 2006. godine.

„Složeno političko-sigurnosno stanje u BiH zanima i naše prijatelje u svijetu, pa je u Sarajevu boravio i direktor CIA-e William Burns kojeg su kolege iz OSA-e (Obavješetajno-sigurnosna agencija) i zvaničnici Ministarstva vanjskih poslova BiH obavijestili o sigurnosnim rizicima i na koji način državni organi preventivno djeluju", kaže vojno-politički analitičar Đuro Kozar.

Složena politička situacija

Na slici je Đuro Kozar, poznati vojno-politički analitičar, koji sjedi za stolom s otvorenom knjigom. Obučen je u tamno odijelo s kravatom, a njegovo ozbiljno držanje odražava njegovu stručnost i iskustvo u analizi sigurnosnih pitanja.
Đuro Kozar, vojno-politički analitičar.Foto: Privat

On je za DW analizirao sigurnosne prilike u BiH u kojima EUFOR ove godine izvodi vježbu „Brzi odgovor". „Politička situacija u BiH nikad nije bila ovako složena, napeta i pesimistična još od potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, budući da destruktivne snage zloupotrebom ustavnih nadležnosti nastoje zaustaviti provođenje reformi koje su preduslov za priližavanje EU“, upozorava sagovornik DW-a.

Ipak, naglašava da u BiH u posljednje vrijeme nije bilo težeg narušavanja javnog reda i mira, niti sukoba niskog inteziteta, ali jeste provokativnih izjava pojedinih političara, državnih ili entietskih zvaničnika koje bi mogle negativno uticati na međunacionalne odnose u BiH te  izazvati nacionaliste na verbalne ili fizičke prijetnje. Kozar vjeruje da EUFOR ima ovlasti i sredstva za suzbijanje potencijalnih nemira i(ili) sukoba u BiH, da pri tome može računati na NATO snage i da će toj spremnosti svakako doprinijeti i ovogodišnja vježba „Brzi odgovor".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu