EU zatvara vanjske granice | Evropa | DW | 18.03.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

EU zatvara vanjske granice

Na video sastanku, šefovi država i vlada EU složili su se da privremeno zatvore vanjske granice. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen zadovoljna je ovom mjerom.

Ursula von der Leyen

Ursula von der Leyen

Drugi video-samit  šefova država i vlada EU trajao je više od tri sata - otvaranje i zatvaranje granica važilo je za jedno od najspornijih pitanja u EU. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen zadovoljna je što zemlje članice slijede njenu preporuku od ponedjeljka: "Dobili smo punu saglasnost za naše smjernice".

Za provedbu odluke odnosno konkretno zatvaranje granica odgovorne su same zemlje. Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je ovu mjeru još u ponedjeljak navečer, u Njemačkoj je ona uslijedila u utorak. Kancelarka Angela Merkel potvrdila je da granice za početak trebaju biti zatvorene 30 dana. Sada sve ostale zemlje očigledno žele slijediti taj model.

Jedina iznimka je Velika Britanija koja je izdala opće upozorenje za putovanja svojim građanima, ali malo je vjerojatno da će presjeći svoje međunarodne veze. Isto se odnosi na Irsku - obje čine zajedničku zonu putovanja.

U isto vrijeme Komisija EU podržava zemlje koje moraju vratiti svoje turiste a koji se nalaze izvan Europe. Njemačka je sada uzela stvari u svoje ruke i organizira povratne letove za više od 100.000 turista širom svijeta.

Uvođenje brzih “zelenih” saobraćajnih traka za kamione

Von der Leyen oprezno se izražava kada se radi o unutrašnjim granicama i usaglašavanja među članicama EU po tom pitanju. Svi već danima rade ono što žele. Iako je u trenutnoj vanrednoj situaciji to moguće i u skladu sa Šengenskim pravilima, predsjednica Komisije već danima ubjeđuje zemlje  članice da se u najmanju ruku dogovaraju i usaglašavaju.  Prije svega, izuzetno je važno održati unutrašnje tržište EU za razmjenu roba: "Postoji saglasnost za uvođenje brzih “zelenih” saobraćajnih traka za kamione", objasnila je Ursula von der Leyen. 

Više neće biti dugih gužvi u prometu kamiona

Ali koliko brzo će zemlje članice uspostaviti brzi promet kamiona ovisi o vladama. Poljska je u ponedjeljak zatvorila granice i time uzrokovala zastoj od 40 kilometara na njemačkoj granici. Koliko će Varšava prihvatiti sugestije nakon razgovora sa kolegama iz EU? Von der Leyen je rekla da je zvala poljskog premijera i da joj je obećao da će riješiti problem. Ovo uključuje i odobravanje tranzita za građane baltičkih zemalja, koji su se željeli vratiti kući. Takvi, u suštini, jednostavni koraci trenutno ne mogu uspjeti ili se bespotrebno odlažu zbog nacionalnih mjera i tvrdoglavosti pojedinih zemalja EU.

Kamioni na poljskoj granici

Poljska granica 16. marta 2020.

Osnovan tim EU-epidemiologa

Vlade članica EU također pozdravljaju činjenicu da je Evropska komisija sada osnovala vlastitu ekspertsku grupu korona-virologa i epidemiologa koji bi savjetovali zemlje članice i davali im drugo mišljenje u slučajevima koji nisu jasni. Ujedno vlade su potvrdile ispravnost planova na razini EU da se što više uspori širenje virusa, čak i ako to uključuje stroga ograničenja u svakodnevnom životu i drastične posljedice za privredu.

Ursula von der Leyen izjavila je da nadu ulijeva poruka po kojoj bi naučnici i istraživači kompanije CureVac iz Tübingena možda mogli proizvesti i staviti na raspolaganje vakcinu za nekoliko mjeseci. Čak i ako bi to potrajalo 12 do 18 mjeseci – ova njemačka firma je daleko ispred drugih. Evropska komisija je kompaniji CureVac obećala potrebna finansijska  sredstva nakon što ju je američki predsjednik Donald Trump navodno želio kupiti, što je kompanija demantovala. "Želimo da CureVac ostane u Evropi", ponovila je von der Leyen. A zbog krize doći će i do ubrzanja postupka regulatornih organa oko puštanja vakcine na tržište.

U ponedjeljak je također  na razini EU raspisan konkurs za aparate za umjetno disanje, zaštitnu odjeću i medicinsku opremu. Odabrane kompanije će započeti proizvodnju za samo šest dana. Oprema bi tada trebala biti dostupna svim zemljama EU - međutim, primjenjivat će se zabrana izvoza u treće zemlje.

Teške ekonomske posljedice

Kancelarka Angela Merkel je, kao uostalom i lideri EU a ranije i ministari finansija EU, upozorila na "teške ekonomske posljedice" korona-krize. U ovom kontekstu najčešće korišteni citat dolazi od bivšeg šefa Evropske centralne banke Marija Draghija iz vremena krize eura. Uradiće se "sve ono što bude neophodno” kako bi se riješile posljedice i pomoglo evropskim kompanijama kao i pojedinim građanima, ponovio je sada predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel.

S pravilima o državnoj pomoći treba se postupati fleksibilno, isto kao i sa granicom duga u eurozoni. Nakon godina stroge politike štednje u korona-krizi se sva pravila poništavaju. Francuski predsjednik Macron već je objavio da zbog korona-krize nijedna kompanija ne smije propasti. Želi ih, kako je rekao, spasiti sve – i velike i male firme. Njegova vlada već polazi od pretpostavke da će se novo zaduženje ove godine povećati za 3,9 posto.

Italija također želi zaustaviti kolaps svoje ekonomije masovnom vladinom pomoći. Trenutno se niko ne usuđuje izračunati koliko novca mora da se izdvoji u tu svrhu iz eurozone. U početku će se iz ESM-a (Evropskog mehanizma za stabilnost) staviti na raspolaganje oko 400 milijardi kako bi se apsorbirale posljedici korone. Pored toga, nijedan šef vlade ili ministar još ne može zacrtati koliko će novca na kraju trebati za ponovno pokretanje evropske ekonomije.

Nakon izrazito nejasnog, nekoordiniranog početka i slike rasprostranjenog haosa nakon izbijanja korana-krize, vlade EU-a sada žele ostati u stalnom kontaktu kako bi rješavali sve probleme koji nastanu: naredni video-samit zakazan je za iduću sedmicu.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije