EU u Trumpovom Odboru za mir u Gazi: Da ili ne?

Ljepili su mu svakakve epitete, od „neo-kolonijalne farse" do „uvrede međunarodnog prava". Pa ipak, neki evropski lideri i dalje govore da žele mjesto u novom Odboru za mir u Gazi (Board of Peace, skraćeno BoP), administrativnom tijelu koje će igrati ključnu ulogu u sljedećoj fazi mirovnog plana za rješavanje dugogodišnjeg sukoba između Palestinaca i Izraelaca.

Prema mirovnom planu od 20 tačaka za Gazu, koji je prošle godine predložio američki predsjednik Donald Trump, Odbor za mir će nadgledati pomoć i obnovu te biti supervizor za tehnokratsku palestinsku administraciju u Gazi.
Trump je rekao da će predsjedavati Odborom za mir (BoP), koji će imati 15 članova. Mirovni plan, uključujući BoP, formalizovan je Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 2803 sredinom novembra prošle godine.

Do sada su glavni argumenti protiv BoP-a bili da Palestinci nemaju glas u odlučivanju o svojoj budućnosti i da nema krajnjeg datuma za istek rada ovog odbora, što bi moglo omogućiti nastavak onoga što UN klasifikuje kao ilegalnu izraelsku okupaciju palestinskih teritorija i kršenje međunarodnog prava na više načina.

Na primjer, za razliku od mišljenja Međunarodnog suda pravde u Holandiji iz 2024. godine o sukobu u Gazi, Odbor za mir pretvara ono što je sud nazvao „neotuđivim pravom palestinskog naroda na samoodređenje" u „uvjetovanu privilegiju", napisala je istraživačica prava Safia Southey u tekstu za Američko društvo za međunarodno pravo prošlog mjeseca.

Prva imenovanja u Odboru za mir u Gazi

Krajem prošle sedmice, izraelski premijer Benjamin Netanjahu najavio je da će bugarski diplomata Nikolaj (Nickolay) Mladenov biti direktor BoP-a. Mladenov je bio specijalni koordinator UN-a za mirovni proces na Bliskom istoku između 2015. i 2020. godine i poznat je i izraelskim i palestinskim političarima.

Vrlo je vjerovatno da će uskoro biti objavljena i imena drugih članova BoP-a, iako nije jasno kada. Ranije su izvještaji sugerisali da će Trump objaviti imena ove sedmice, pred prvi sastanak odbora na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Švicarskoj sljedeće sedmice. Pored Saudijske Arabije, Katara, Egipta i Turske, evropske države koje se očekuje da će biti pozvane su Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Francuska i Italija.

Međutim, u utorak je izraelski list Haaretz objavio članak koji sugeriše da bi Trumpova administracija mogla poželjeti da promijeni mandat Odbora za mir. Izvori su rekli Haaretzu da bi, ukoliko BoP dobro obavi posao u Gazi, mogao dobiti zadatak da se bavi i drugim sukobima, uključujući rat u Ukrajini, te da bi u budućnosti mogao služiti kao neka vrsta alternative UN-u.

Već je bilo jasno da će Odbor za mir djelovati izvan okvira UN-a na način koji posmatrači smatraju dosada neviđenim. Ali ideja da se u budućnosti potpuno zaobiđe UN izazvaće će zabrinutost među potencijalnim evropskim članovima BoP-a.

„Suprotno onome što je najavljeno, možda u narednim danima neće doći do imenovanja članova BoP-a, nego tek kasnije ovog mjeseca", kaže za DW Muriel Asseburg, ekspertkinja za Bliski istok pri Njemačkom institutu za međunarodne odnose i sigurnost (SWP). „Novi mandati BoP-a bi najprije morali biti podijeljeni potencijalnim članovima. Ali, ako postoje razmišljanja da bi ovo trebalo postati alternativni mehanizam UN-u, tada bi entuzijazam mogao biti znatno manji."

Evropljani žele da budu članovi Odbora za mir

U novembru je evropska komesarka za Mediteran Dubravka Šuica izjavila da članice Unije trebaju sjediti u BoP-u. U decembru su evropski lideri izjavili da podržavaju tu ideju, rekavši: „EU je spremna podržati uspostavljanje Odbora za mir i aktivno će se angažovati na predstojećim koracima."

Ali, s obzirom na brojne kritike koje se odnose na ovaj Odbor, trebaju li evropski lideri zaista biti toliko entuzijastični? U oktobru je briselski think tank Carnegie Europe postavio stručnjacima slično pitanje. Većina je odgovorila sa „da – ali".

„EU bi trebala težiti mjestu u odboru, ali samo ako retoriku pretvori u konkretnu politiku", rekao je H.A. Hellyer, viši istraživač u Royal United Services Institute u Londonu. „U suprotnom, to postaje samo prisustvo za tuđim stolom koje daje legitimitet i kredibilitet procesu, koji ne nudi ni pravedan ni održiv mir."

„EU bi trebala razmotriti pridruživanje predloženom Odboru za mir, ali samo ako se ispune ključni uslovi", složio se Hussein Baoumi, zamjenik direktora za Bliski istok u Amnesty Internationalu. „Ipak, okvir rada odbora ostaje nejasan, a politički i pravni rizici kao i rizici, koji se tiču reputacije, su značajni."

„Ako se Evropa uključi, to bi trebalo biti uslovljeno poštovanjem zakonskih okvira i normi", kaže za DW Zaha Hassan, advokatica i stručnjakinja za ljudska prava i viša istraživačica u Carnegie Endowment for International Peace. „U suprotnom, to će cementirati ratne zločine i razgradnju našeg sistema zasnovanog na zakonu i vladavini prava", kaže ona.
U svom članku, objavljenom u decembru, Zaha Hassan je ukazala na nemogućnost usklađivanja mirovnog plana za Gazu, kako je definisano Rezolucijom 2803, sa međunarodnim pravnim sudovima.

Više uticaja na rješenje sukoba

Ako bi bili članovi Odbora za mir, Evropljani bi mogli imati više uticaja na ovaj sukob, nego što su imali u protekle dvije i po godine, istakla je Asseburg iz SWP-a. Postoji niz stvari koje mogu učiniti da rade na održivom rješenju, „iako je u kratkom roku realno nemoguće očekivati izraelsko-palestinske pregovore o rješenju koje bi podrazumijevalo dvije države", napomenula je, misleći na ideju o palestinskoj i izraelskoj državi koje bi egzistirale jedna pored druge.

Evropljani mogu iskoristiti svoju ulogu donatora u obnovi Gaze i nastaviti tehničku podršku kroz postojeće evropske misije, poput obuke palestinske policije, smatra Asseburg i dodaje: „Da bi imali uticaj, Evropljani bi trebali djelovati ujedinjenije i mogli bi sarađivati s arapskim državama, s kojima imaju više zajedničkih interesa po ovom pitanju nego s SAD-om".

„Hoće li Evropljani imati uspjeha?" pitala je Asseburg. „Pa, napretka nećemo vidjeti bez SAD-a i to je jedina opcija u igri. Zato bi Evropljani trebali ući u Odbor za mir i nastojati uticati, koliko god mogu, da politika BoP-a bude u skladu s međunarodnim pravom i humanitarnim standardima, te da pokušaju postići održivo rješenje."

S obzirom na dosadašnji evropski angažman na Bliskom istoku i činjenicu da je EU mnogo više fokusirana na rat u Ukrajini i potencijalne američke planove za Grenland, direktor briselskog European Middle East Projecta Martin Konecny, koji promoviše politike zasnovane na činjenicama u izraelsko-palestinskom sukobu, nije bio previše optimističan.

„S obzirom na šire evropsko priklanjanje SAD-u, postoji rizik da će evropsko prisustvo u Odboru za mir biti 90% formalno odobravanje i 10% uticaj", smatra Konecny. „To znači da će Evropljani primarno služiti legitimisanju planova koje Amerikanci budu promovisali, a koji će biti koordinisani s Izraelom."

S druge strane, on vjeruje da ni neuključivanje u Odbor za mir u Gazi nije rješenje, jer tada sve ostaje na SAD-u. „Dakle, ovo će za Evropljane biti vrlo težak akt balansiranja", zaključuje Martin Konecny.