1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
George Orwells Roman" 1984"
Foto: Getty Images/J. Sullivan

EU želi više činjenica na internetu

27. april 2018

S ciljem borbe protiv lažnih vijesti na internetu, Evropska komisija planira izradu novih mjera za medije i internet platforme. Posebnog zakona za sada neće biti.

https://p.dw.com/p/2wjuS

„Ne želimo da uspostavimo ministarstvo za istinu", rekao je komesar Evropske unije za sigurnost, Julian King u Briselu. Ne radi se ovdje o totalnoj kontroli kao u romanu Džordža Orvela „1984", izjavio je on i dodao: „Mi nećemo odlučivati šta je ispravno, a šta pogrešno", obećao je King. To ostaje u rukama korisnika interneta. Oni trebaju, kaže komesar, uz pomoć novih alata, da budu u mogućnosti bolje prepoznati šta je „fake news", ko stoji iza kakvog sadržaja i ko je za koji sadržaj plaćen. Sloboda izražavanja definitivno neće biti dovedena u pitanje.

Da bi se to postiglo, EU komesar predlaže set novih mjera koje omogućavaju dobrovoljnu samokontrolu velikih online platformi i tzv. društvenih medija kao što su Twitter, Snapchat i Instagram. "Fake news" bi mogle ugroziti koheziju društva u EU, rekao je Julian King. Upravo prije izbora za Evropski parlament koji se održavaju naredne godine i mogućeg uticaja lažnih vijesti, mora se biti "ekstremno oprezan”.

EU-Sicherheitskommissar Julian King
Komesar EU Julian KingFoto: picture-alliance/Anadolu Agency/D. Aydemir

Evo najvažnijih prijedloga Evropske komisije:

-     Do ljeta bi trebao biti razrađen katalog kriterija sa kojim bi se mogle prepoznati dezinformacije. Katalog bi trebao biti izrađen u saradnji sa internet kompanijama, pretraživačima, medijima i oglašivačima. Definicija „fake news" je već kontroverzna. Dok američki predsjednik kao glavnog krivca za lažne vijesti optužuje CNN, Evropska komisija misli na ruske farme trolova koje šire lažne informacije. Komesar EU King posebno je upozorio da je širenje lažnih informacija zvanična ruska ratna doktrina. 

-     Treba formirati nezavisnu evropsku mrežu „fact-checkersa". Treba podržati postojeće pokušaje pojedinih medija da provjeravaju lažne činjenice i izjave političara kroz istraživanje i organizovati isto širom Evrope.

Deutschland Facebook gibt Einblick ins Berliner Löschzentrum
Foto: picture alliance/dpa/S. Stache

-     Internet platforme treba podstaknuti da dobrovoljno uspostave sistem označavanja vijesti i postova. Pouzdanost treba označiti različitim zastavama ili bojama. Trebalo bi biti prepoznatljivo ko je šta podijelio i kada, i da li je širenje sadržaja plaćeno. Ovo "praćenje” postova na internetu je ključni faktor u stvaranju povjerenja, poručuju iz Evropske komisije.

-      Korisnici interneta trebaju biti bolje informisani ko ih „hrani" s kojim postovima, i kako funkcionišu algoritmi koji biraju ono što se prikazuje. Evropska komisija želi da kriteriji koje koriste ovi programi budu javni.

-     Pri prepoznavanju i brisanju "fake news”, trebalo bi se u saradnji sa internet firmama osloniti na vještačku inteligenciju i algoritme koji bez ljudske pomoći kontrolišu internet i mogu prepoznati trolove i "fake accounte”.

Do oktobra 2018. godine komesar EU Julian King već želi vidjeti prve efekte i poboljšanja. Poslije toga treba biti odlučeno da li su ove dobrovoljne mjere dovoljne ili su ipak potrebni novi zakoni. King opravdava svoje prijedloge mišljenjem korisnika u EU. 83 posto ispitanih su u jednom ispitivanju javnog mnijenja izjavili da misle da lažne vijesti na internetu predstavlju „opasnost za demokratiju". 60 posto njih je reklo da ne znaju zašto im Twitter, Facebook ili druge platforme prikazuju ove ili one sadržaje, a samo 26 posto ispitanika vjeruju da su online mediji vjerodostojni. Najveću stopu povjerenja uživaju novine, radio i televizija sa 70 posto.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

 

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi
Preskoči naredno područje Srodne teme

Srodne teme