EU sumnjičav zbog kinesko-europskog samita u Hrvatskoj | Politika | DW | 10.04.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

EU sumnjičav zbog kinesko-europskog samita u Hrvatskoj

Incijativa 16+1, čiji se godišnji sastanak ovoga tjedna održava u Hrvatskoj, mogla bi unijeti razdor u EU-u, smatraju u Bruxellesu. A Njemačka opominje na stvaranje ovisnosti od Kine.

Nakon sastanka na vrhu EU-Kina u utorak u Bruxellesu, na čijem dnevnom redu su bile i sporne teme, kineski premijer Li Keqiang stigao je u posjet Hrvatskoj. Tu ga očekuju daleko ugodniji termini. U Zagrebu se sastaje s hrvatskim državnim vodstvom i potpisuje više bilateralnih sporazuma, a u četvrtak odlazi za Dubrovnik, gdje se održava tzv. samit „16+1“. U njegovoj pratnji je i oko 400 kineskih poduzetnika i bankara, koji će se ondje imati prilike susresti s potencijalnim poslovnim partnerima iz 16 zemalja srednje i jugoistočne Europe.

Interes za ovaj susret je ogroman: oko 200 europskih poduzetnika je završilo na listi čekanja jer su kapaciteti u Dubrovniku ograničeni.

Riječ je o inicijativi utemeljenoj 2012. godine čiji je cilj poticanje gospodarskih odnosa između Kine i europskih zemalja: Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Češke, Estonije, Mađarske, Letonije, Litve, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Poljske, Rumunjske, Srbije, Slovačke i Slovenije.

Prijepor oko novog Puta svile

Za te zemlje je to sigurno susret povezan s velikim očekivanjima, no za Bruxelles i Berlin to je još jedan kineski pokušaj unošenja razdora u EU. Naime dok dio EU-a zabrinuto promatra kinesku gospodarsku ekspanziju u Europi, 11 država-članica u tome vidi u prvom redu dobru priliku za dolazak do nužnih investicija.

Jedan od tih spornih kineskih projekata koji mnogima u EU-u zadaju glavobolje je novi Put svile – projekt koji je, kako je najavljeno, težak najmanje 900 milijardi dolara. Tim novcem Kina namjerava graditi ceste, pruge, plinovode, elektrane, telekomunikacijske mreže, luke i aerodrome od Azije do Europe i Afrike.

Velik dio članica EU-a je već postigao konkertne dogovore s Pekingom, a nedavno se inicijativi priključila i Italija, kao prva članica kluba najvažnijih industrijskih zemalja svijeta G-7. Ta odluka Rima u Bruxellesu nije naišla na oduševljenje. I njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je neubičajeno oštro kritizirao talijanski dogovor s Kinom: „Ako neke zemlje vjeruju da mogu sklapati unosne poslove s Kinezima, doživjet će čudo i jednog dana se probuditi u ovisnosti.“

Kineski radnici na kineskom gradilištu

Bruxelles također predbacuje Kini da njezine firme stvaraju nelojalnu konkurenciju na europskom tržištu zahvaljujući velikodušnoj državnoj pomoći koju uživaju kod kuće. Pojedini stručnjaci tvrde da novi Put svile, pored dugoročnog ostvarivanja kineskog utjecaja na tri kontinenta, ima i jedan kratkoročni cilj: riješiti se svoje prekomjerne proizvodnje betona i čelika. Mnogi u tome vide i tajnu kineskog uspjeha na natječajima poput onoga za gradnju Pelješkog mosta: jeftini materijal se dovozi od kuće.

A osim materijala, Kina na svoja gradilišta u Europi doprema i vlastite radnike. Tako će prema informacijama iz Hrvatskih cesta većina od 400 do 650 potrebnih radnika stići iz Kine.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije