EU proširuje sankcije protiv Rusije

Prema navodima zvaničnika u Briselu, zemlje članice EU su izrazile "jedinstvo u odluci da prošire sankcije protiv Rusije". Nove mjere bi trebalo da pogode rusku privredu. Usvojene su dodatne zabrana putovanja u EU i zamrzavanje računa u bankama za 20 osoba iz Rusije i iz redova proruskih separatista. Na listama, za sada, nema osoba koje se nalaze na ministarskim pozicijama. Ruske banke će, također, sada mnogo teže dolaziti do svježeg novca, odnosno kredita u bankama koje imaju sjedište u EU.

Nove mjere tako pogađaju potpuno iste segmente privrede i politike kao i ranije. Do svježeg novca će sada još teže dolaziti i ruske naftne kompanije, te firme koje proizvode naoružanje. EU će otežati i izvoz u Rusiju onih proizvoda koji mogu da se koriste u vojne svrhe, ali i tehnologija koje se koriste u svhu crpljenja nafte.

Čeka se zeleno svjetlo šefova vlada i država

Proširene sankcije stupaju na snagu tek u ponedjeljak (8.9.) kada ih odobre vlade zemalja članica Unije. U tu svrhu su predsjednik Ministarskog vijeća Herman van Rompuy i predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso poslali pismo svim šefovima vlada i država EU. U njemu se navodi da je riječ o "djelotvornim mjerama koje će nam omogućiti da u najkraćem roku uputimo odgovor", misleći pri tome na odgovor na rusku politiku u Ukrajini. U Briselu se nadaju da će na ovaj način nagnati Rusiju ali i separatiste da promijene politiku. Osim toga je cilj da se pogode i moćni ruski oligarsi koji se uglavnom bave poslovima crpljenja i prodaje nafte.

EU i SAD su u proteklom periodu već usvajali sankcije protiv Rusije. Zapad prebacuje vladi u Moskvi da je protivno međunarodnom pravu anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim, te da ljudstvom i oružjem podržava separatiste na istoku Ukrajine.

Među zemljama članicama Unije ima i onih koje zagovaraju ukidanje sankcija Rusiji ukoliko se ostvari trajno primirje i napredak u rješenju krize na istoku Evrope. Zbog toga su i pregovori o sada dogovorenom paketu mjera trajali puna tri dana. Diplomatski izvori navode da su posebno sporne bile mjere ograničenja kredita ruskim firmama i bankama. Vlade nekih istočnoevropskih država strahuju da bi to moglo pogoditi brojne njihove banke koje održavaju poslovne veze sa partnerima u Rusiji.

Steinmeier umjereni optimista

Tokom ovog petka (5.9.) su se istovremeno u Minsku sastali i predstavnici vlade u Kijevu, vlade u Moskvi, separatista i OSCE-a kako bi pregovarali o prekidu sukoba koji su do sada odnijeli oko 2600 života. Tu je i postignut dogovor o primirju, o povlačenju trupa i razmjeni zarobljenika. Po svemu sudeći se dogovor o primirju poštuje.

Njemački šef diplomatije Frank-Walter Steinmeier je nakon informacija o tome da se poštuje primirje u Ukrajini rekao da je "umjereni optimista". "Dogovoreno primirje, ako se održi, predstavlja početak kraja krize", izjavio je za list Bild i dodao: "Hoće li oružje trajno zašutjeti, to zavisi od volje Moskve i Kijeva da politički riješe otvorena pitanja."

Odlučujuće u svemu je da politika preuzme stvari u svoje ruke, te da se prekine spirala nasilja, smatra njemački šef diplomatije. Upozorio je na mogućnost izbijanja otvorenog rata između Rusije i Ukrajine.

Obama pesimista

Predsjednik SAD Barack Obama je izrazio sumnju u uspjeh dogovora o primirju i zatražio da u prvi mah sve sankcije protiv Rusije ostanu na snazi. "Naravno da dogovor budi velike nade, ali smo skeptični s obzirom na ranija iskustva", rekao je Obama na marginama samita NATO-saveza u velškom Newportu.

Generalni sekretar UN-a Ban Ki Moon je pozvao sve strane da "pokažu dobru volju". Dodao je da "mora postojati vjerodostojna kontrola onoga što je dogovoreno" i u tome je ponudio pomoć UN-a. Naglasio je da se moraju poštovati teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine.

Vlada u Moskvi je pozdravila dogovor o primirju i upozorila da se svi moraju pridržavati onoga što je dogovoreno. To je zatražio i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko. Premijer Ukrajine Arsenij Jacenjuk je izjavio da se "ruske trupe, banditi i teroristi moraju povući kako bi se mogla osigurati granice Ukrajine".