EU: Porast oboljenja usljed financijske krize | TEME | DW | 02.04.2013
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

EU: Porast oboljenja usljed financijske krize

Financijska kriza primjećuje se ne samo u novčanicima brojnih Europljana. Građani, posebno oni u južnim zemljama, imaju i zdravstvenih problema usljed krize, pokazuje to upravo objavljena britanska studija.

Malarija, Denga groznica, tuberkuloza - sve su to bolesti za koje se mislilo da su već odavno u Europi iskorijenjene. Ipak jedna studija britanskih eksperata za pitanje zdravlja pokazuje: Od početka krize ponovo raste broj ovih i drugih bolesti jer su u budžetima smanjena izdvajanja za zdravstveni sistem. Raste čak i broj smrtnih slučajeva - prouzrokovan smanjenjem novčanih izdvajanja za zdravstvo.

Povećanje broja bolesti zbog smanjenja budžeta

Martin McKee, jedan od autora studije, koja je upravo objavljena u medicinskom časopisu "The Lancet", kaže u intervjuu za DW: "Za nas je jasno: Moramo ponovo više investirati u zdravstveni sistem. Upravo ljudi koji pate u Grčkoj nemaju pristup lijjekovima koji su im potrebni." Pogođeni su također psihički labilni ljudi, kaže McKee. Tako je broj samoubistava u Grčkoj porastao od izbijanja krize. Međutim nije pogođena samo Grčka. U Španjolskoj je također zabilježeno sve više slučajeva depresije.

HI-Virus: Andockfaktor bei Immunzellen entdeckt

U Grčkoj je od izbijanja krize porastao broj zaraženih HIV-om

"Još od vremena čuvenog njemačkog ljekara Rudolfa Virchowa, prije više od 200 godina, mi liječnici smo naučeni da ne trebamo liječiti posljedice bolesti, već njene uzroke," kaže McKee. A oni su, prema njegovim riječima, savim je jasno u financijskoj krizi. "Mi moramo podići naš glas i pridružiti nam i ekonomske eksperte koji će reći: Riješite ekonomsku krizu!", kaže McKee.

Porast raznih bolesti

Willem de Jonge radi za organizaciju "Ljekari bez granica" u Grčkoj. Njega rezultati studije ne iznenađuju. U razgovoru za DW on govori o onome što doživljava svakodnevno: "Kapaciteti ustanova, prije svih bolnica, su dramatično smanjeni," kaže on. "Imamo manje ljekara, manje hirurga, manje svega što se može naći u jednom zdravstvenom sistemu koji funkcionira." Od početka krize u Grčkoj je smanjeno do 40 posto izdvajanja za zdravstveni sistem. Sa fatalnim posljedicama, kaže de Jonge: "U Ateni imamo porast infekcija HIV-om za oko 1500 kada poredimo 2010. godinu sa 2011. Razlog tome je da Ministarstvo zdravstva štedi na podjeli čistih igala ovisnicima o drogi."

I bolesti, za koje se vjerovalo, da su već odavno izumrle, ponovo su u porastu, kao primjerice malarija. 2011. godine je u Grčkoj zabilježen prvi slučaj lokalno prenesene infekcije malarijom od 1950. godine. I u ovom slučaju de Jong vidi odgovorne u političkim krugovima. "Razlog je u tome da je vlada 2011. godine ukinula preventivne mjere kao što je primjerice posipanje polja insekticidima."

Symbolbild Euro-Rettungsschirm

Europske institucije pomažu banke, ali ne i normalne ljude, kažu ljekari

Banke se spašavaju, a bolnice ne

Martin McKee ne smatra da su samo odgovorne lokalne vlade, već i europske institucije: "I međunarodna trojka za Grčku predviđa kraćenja u zdravstvenom sistemu." Za McKeea je potpuno nerazumljiva i uloga Europske centralne banke. "I ovdje neizostavno pravimo poređenja. Europska centralna banka je doduše voljna pomoći bankama, ali ne i normalnim ljudima." McKee kaže da je od strane europskih institucija bilo kritika na račun studije. On kaže da naravno ne postoje pojedinačni dokazi da oboljenje jednog pacijenta ima veze sa krizom. "No cjelokupna slika jasno pokazuje gdje su uzroci i posljedice," kaže McKee.

Willem de Jong zbog toga pokušava praktično pristupiti problemima i preko organizacije "Ljekari bez granica" podržati grčku Vladu onoliko koliko je to moguće. "Mi tamo pokušavamo pomoći kod onih oboljenja sa kojima imamo iskustva u Africi i Aziji, kao što su malarija i tuberkuloza." Osim toga ova organizacija pruža podršku Ministarstvu useljavanja prilikom pregleda imigranata. I de Jong je siguran da je zdravstvene probleme grčkog stanovništva moguće riješiti samo rješavajući financijske. No on je optimističan: "Ako gledam pet godina unaprijed siguran sam da će Grčka ponovo biti na vlastitim nogama," kaže de Jong.

Autori: Friedel Taube / Zorica Ilić

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić