EU ponovo uvodi granične kontrole?

Zvanična odluka o reformi biće usvojena u četvrtak, 6.6.2013. Povod promjenama bilo je Arapsko proljeće 2011. godine. Tada su hiljade izbjeglica sa sjevera Afrike ilegalno ušle u Italiju i potom produžile put ka Francuskoj. Vlada Francuske je odmah reagovala zatvorivši granice prema Italiji. Slično je učinila i Danska koja je uvela kontrole na granici ka Njemačkoj, što je izazvalo kritike ostalih članica EU.

Odluka o ponovnom uvođenju graničnih kontrola ipak se mora donijeti na nivou EU, a ne na nacionalnom nivou, zaključak je evropskih ministara unutrašnjih poslova. Oni su se usaglasili kako se kontrole mogu uvesti kada neke zemlje strahuju od talasa izbjeglica. Šengenski sporazum inače garantuje slobodno kretanje za više od 400 miliona Evropljana unutar 26 država. Sporazum je i ranije predviđao mogućnost uvođenja pasoških kontrola i to prilikom velikih sportskih događaja ili kod opasnosti od terorizma. Ranije su kontrole smjele da se uvedu na 30 dana, a nakon ove reforme će taj rok biti produžen na dvije godine.

"Evropa se ograđuje od ljudi u nevolji"

Barbara Lochbihler, poslanica Zelenih u Evropskom parlamentu, kritikuje tu reformu koju smatra povredom jednog od osnovnih ljudskih prava, jer ona znači izolaciju od ljudi kojima je potrebna pomoć. Tvrdi da EU već godinama ostavlja na cjedilu države poput Grčke i Italije u kojima se bilježi stalni priliv ilegalnih useljenika. Lochbihler kaže kako ne postoje obavezujući zakoni na nivou EU koji bi nalagali državama da prihvate izbjeglice. Sve je prepušteno slobodnoj volji pojedinih vlada. Upravo bi EU, kao dobitnica Nobelove nagrade za mir, morala da povede više računa o izbjeglicama, navodi Lochbihler.

Axel Voss, poslanik Evropskog parlamenta iz demokršćanske stranke CDU, poriče da se radi o samoizolaciji Evrope. Reforma će upravo spriječiti samovolju pojedinih država, tvrdi Voss: "Kada se neka država nađe u prilici da na njene granice pristignu brojne izbjeglice, a druge države žele da zatvore svoje granice prema njoj, onda to ne mogu učiniti samostalno, nego samo po dogovoru."

Nema samovoljnih odluka

Novost je i da Evropska komisija ima obavezu da provjerava da li države Šengenskog sporazuma kontrolišu svoje vanjske granice u skladu sa propisima. Axel Voss tvrdi da se na taj način čak pojačava uloga Komisije, koja je do sada imala samo ulogu posmatrača, a od sada ima obavezu kontrole. Tako bi Komisija trebalo da prepozna kada neka država ima probleme pri nadzoru granice i da joj pomogne finansijskim sredstvima da to riješi.

Uvođenje kontrola na pojedinim unutrašnjim granicama EU mora i dalje da predloži Evropska komisija, a to mora da usvoji Ministarsko vijeće dvotrećinskom većinom glasova.

Može li Komisija odoljeti pritisku?

Barbara Lochbihler ipak strahuje da bi šefovi vlada mogli da utiču na prijedlog Komisije: "Mislili smo da ćemo dobiti reformu koja će omogućiti da se provjeri stanje u cjelini i da se tek onda odluči o uvođenju kontrola. Sada je za to dovoljna inicijativa samo jedne od zemalja članica Šengenskog sporazuma."

Lochbihler vjeruje kako postoji opasnost da pojedine države politiku prema izbjeglicama zloupotrijebe za skupljanje političkih poena i da na taj način prisile Komisiju da djeluje.

Autori: Sabrina Papst / Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Marina Martinović