EU Parlament za dalje proširenje

U Strazburu je, i pored finansijske krize, u petak vladalo pozitivno raspoloženje. "Mnogi od nas ne bi bili ovdje da nije bilo proširenja", rekli su mnogobrojni poslanici za vrijeme diskusije o strategiji širenja EU. Izvjestilac Evropskog parlamenta, Marilena Kopa, upozorila je na opasnost od razočaranja zbog zamora EU kada je riječ o proširenju. Za nju je povećanje članstva najvažniji uspjeh spoljnopolitičke strategije EU i nju zato treba nastaviti. Kopa smatra da je u pitanju tiha snaga Evrope koja se vidi i u dodjeli Nobelove nagrade Evropskoj uniji. Po njenom mišljenju, razočaranje koje mnogi osjećaju - opravdano je. Evropska unija kao da sebi neprestano postavlja sve teže ciljeve, pri čemu neki političari svojim izjavama narušavaju njen kredibilitet. To se posebno odnosi na izjave o uslovima članstva koje pojedine zemlje ispunjavaju. Marilena Kopa tu posebno misli na Tursku.

Evroskeptičari ne ćute

Komesar EU za proširenje Štefan File rekao je da su uslov za početak pregovora o prijemu i dalje Kopenhaški krietrijumi uvedeni prije 20 godina. Marilena Kopa naglašava da je u pitanju kredibilitet EU i da, ako jedna zemlja zadovoljava sve potrebne kriterijume, ne smije biti nikakve sumnje da ona spada u Evropsku uniju.

Evroskeptičari ne ćute - na primjer, poslanik desnokonzervativne Slobodarske stranke Austrije, Franc Obermajer: „Gospođa izvjestilac kanda sve vidi kroz ružičaste naočari, prije svega kada je riječ o Kopenhaškim kriterijumima. Kada je riječ o njima, ja u Turskoj ne vidim nikakav pozitivan razvoj: sloboda mišljenja, sloboda štampe, prava žena - sve su to otvorena pitanja i nema rješenja na vidiku".

U Kopenhaške kriterijume iz 1993. spadaju politička stabilnost, funkcionalna tržišna privreda i sposobnost da se ispune obaveze koje donosi samo članstvo u EU. To na primjer znači da nova država članica treba da uvede pravne standarde koji su uspostavljeni zajedničkim naporima u okviru zajednice.

Promišljeno finansiranje pristupa

Još kada su Bugarska i Rumunija ulazile u EU, Evropski parlament je zamjerao da taj pristup ne može da se finansira. U kriznim vremenima, finansije su osetljiva tema, pri čemu će Hrvatska od ljeta sljedeće godine biti novi član Unije. U najnovijoj rezoluciji, poslanici Evropskog parlamenta se zalažu za promišljeno finansiranje budućih pristupa.

Upravo današnja kriza ne bi smjela da dovede u opasnost projekat proširenja, upozorava njemački poslanik EP Knut Flekenštajn. "Ne možemo da vodimo politiku koja ne vodi računa o mišljenju javnosti u članicama EU. Zbog toga je zadatak političara - ne samo Komisije, već i nas samih, da jasno postavimo stvari i sve što bolje objasnimo našim građanima."

Za vrijeme diskusije nije se govorilo o zahtjevima pojedinih političara da se ponovo uvedu vize za sve zemlje Zapadnog Balkana.

Autor: Janis papadimitriu / Saša Bojić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić