EU ne smije štedjeti "preko leđa" NATO-a

Finansijska kriza vrši ogroman pritisak i na proračune odbrane u svim zemljama NATO-a. Stoga je ova vojna alijansa prisiljena da štedi.

Generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasussen mjere štednje želi iskoristiti kako bi izvršio sveobuhvatniju reformu. Tako bi trebao biti smanjen birokratski aparat, ali ne na štetu vojne sposobnosti. Tome, po Rasmussenovim riječima moraju doprinijeti sve članice:

"Članstvo u NATO-u nije besplatno. U prvom redu se evropske članice moraju oduprijeti iskušenju da ekonomsku krizu koriste kao izgovor. Manjak u budžetu za odbranu ne smije postati još veći", ističe on.

SAD već sada po vojniku plaćaju mnogo više nego što to čine Evropljani. Samo pet članica NATO-a se pridržavaju pravila da izdvajaju dva odsto svog bruto društvenog proizvoda za odbranu. To su : Albanija, Francuska, Grčka, Velika Britanija i SAD.

Potencijal za štednju u boljoj saradnji NATO i EU

Rasmussen smatra da NATO može uštedjeti mnogo novca u strateškom partnerstvu sa EU. Jer, većina članica EU su i članice NATO-a, tako da prilikom određenih misija često dolazi do preklapanja.

Tokom redovnih zajedničkih susreta se međutim često iz formalnih razloga ne priča o određenim temama, kaže Rasmussen: "Onda svi sjede za jednim stolom i skoro je neugodno da ne govorimo o Afganistanu ili suzbijanju piraterije, zatim Kosovu i drugim važnim temama. Za mene je to frustrirajuće."

Jaču saradnju između NATO-a i EU često ometaju napetosti između Turske, članice NATO-a, i Kipra, članice EU. Rasmussen ovdje priželjkuje malo više razumjevanja za probleme Turske. I SAD su nedavno naglasile da EU praktično podržava otuđenje Turske od Zapada zato što odbija pristup ove zemlje EU.

Rusija nezadovoljna

Rasmussen je na početku svog manadata govorio o novom partnerstvu sa Rusijom zato što i NATO-u i Rusiji prijeti ista opasnost.

Ruskom ambasadoru pri NATO-u Dmitriju Rogozinu nedostaje realizacija tih ideja: "Postavlja se pitanje: Ukoliko priznajemo da smo izloženi istoj opasnosti, zašto ne razmislimo o zajedničkom odgovoru? Ako je Rusija partner i saveznik u ovoj borbi protiv zajedničke prijetnje, zašto odmah u Vijeću NATO-Rusija ne razgovaramo o tome prije nego se članice NATO-a savjetuju?"

Rasmussen nije direktno reagovao na ove izjave ali je rekao:"Nadam se da Rusija primjećuje da joj ne prijeti opasnost od Zapada. Nemamo nikakvu namjeru da napadnemo Rusiju. Očekujem da ni Rusija nema namjeru napasti nas."

Autor: C. Hasselbach/B. Fazlagić-Šestić

Odg. ur.: A. Slanjankić