EU i planovi za reforme | Evropa | DW | 24.01.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

EU i planovi za reforme

Konferencija "Budućnost Europe" trebala bi razjasniti kako građanke i građani zamišljaju EU u budućnosti. Ali, tko smije diskutirati, kako će biti provedene ideje, tko će predsjedati? Puno pitanja je otvoreno.

Prvobitno je to bila ideja francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je htio reformirati Evropsku uniju. Onda je Ursula von der Leyen iskoristila ideju "Građanske konferencije o budućnosti Evrope" kako bi dobila potporu Evropskog parlamenta da postane nova predsjednica Evropske komisije. Obećala je zajedničke liste svih zemalja za evropske izbore, nositelji lista na izborima za Evropski parlament trebali bi imati pravo na vodeće poslove u Europskoj uniji. Sad bi to trebalo provesti u djelo. I odmah se između briselskih institucija rasplamsala uobičajena borba za utjecaj, postavlja se pitanje što je zapravo cilj građanskih konsultacija, ko može oblikovati postupak rasprave i što će na kraju biti od želja ljudi.

Mnoštvo velikih riječi

Prošle sedmice je Evropski parlament predstavio svoj prijedlog pri čemu sebe vidi u vodećoj ulozi kao izravno izabrana institucija EU-a. Sad Evropska komisija izlazi sa svojim idejama i tu također ne manjka velikih riječi. Ali, već se pokazuje politički oprez s obzirom na osjetljivost teme: promjene evropskih ugovora se uopće ne spominju, reforme o kojima govori parlament vrlo šturo.

Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije

Ursula von der Leyen

Načelno bi se trebalo razgovarati o svemu: promjeni klime, europskim vrijednostima, digitalnoj preobrazbi, socijalnoj pravdi, demokratskim temeljima. Je li slučajno da taj popis odgovara smjernicama koje si je kao zadaće zacrtala Ursula von der Leyen? Ni jedna tema nije izostavljena, izjavila je hrvatska povjerenica Dubravka Šuica prilikom predstavljanja planova: ako građani žele razgovarati o izbjeglicama ili o proširenju EU-a, oni to naravno mogu činiti, kaže ona.

Takozvani građanski forumi trebali bi biti reprezentativno popunjeni, sudionici na kraju odabrani izvlačenjem, osobito bi trebali biti odabrani mladi ljudi. Parlament i Komisija govore o procesu odozdo na gore, poticaji i želje trebali bi doći izravno od građana. "Mi želimo doći i do onih koji su kritični prema Evropi", kaže Šuica. Parlament predlaže šest građanskih skupova sa po 200 sudionika.

Proces rasprave bi trebao početi na Dan Evrope, 9. maja/svibnja, i odvijati se u raznim oblicima: na rubu festivala i sportskih događaja, na višejezičnim platformama na Internetu i na puno priredaba na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. To je divovska zadaća.

Tko upravlja procesom?

Ali, već postoji prijepor oko institucionalnih sudionika. Koliko mjesta će dobiti nevladine organizacije i koje? Sindikati i aktivisti za zaštitu klime će biti uzeti u obzir, ali što je s ostalim predstavnicima civilnog društva? Već su se javile i vjerske zajednice. Kao i mnogi drugi i one kažu da imaju pravo u tome sudjelovati. Ali, ako se prihvate sve organizirane interesne skupine, na kraju neće ostati mjesta za obične građane. Tu se vodi bitka oko osmišljavanja i rezultata velike konferencije o budućnosti EU-a.

Belgien Europaparlament Dubravka Šuica Anhörung (DW/D. Dobrić)

Dubravka Šuica, zastupnica Hrvatske u EU

Borba se vodi i oko predsjedanja i Parlament smatra da ta zadaća pripada njemu. Manfred Weber će zastupati konzervativnu Evropsku pučku stranku, stranke misle da bi predsjedatelj i lice Konferencije trebao biti bivši šef Liberala Guy Verhofstadt. Belgijanac je dobar govornik i zagrijani zagovornik europskog ujedinjenja, ali on ima i puno protivnika na istoku Evrope i među EU-skepticima. Evropsko vijeće tu ima drukčije predodžbe: predsjednici vlada žele na mjestu predsjedatelja vidjeti neku priznatu i popularnu osobu koja je prihvatljiva za sve političke tabore.

Hoće li nastati još veća frustracija?

Ključno je pitanje, što će se dogoditi s idejama i željama koje će u ljeto 2022. nakon završetka Konferencije biti predstavljene EU-u i koje bi trebale odrediti budući smjer Evropske unije. Hoće li završiti u ladicama Komisije u Bruxellesu? Jedan novinar iz Luksemburga upozorava da su studije pokazale da je frustracija još veća ako se građane pita, a onda se njihove želje ne provedu u djelo.

Ideje će biti ugrađene "u konkretnu politiku, pa i u zakone", obećava povjerenica Dubravka Šuica. Ali izbjegava odgovor na pitanje, hoće li biti promjena Evropskih ugovora. "Ne želimo ništa unaprijed odlučivati." Brojne europske vlade polaze od toga da, s obzirom na sadašnju političku klimu, oko ugovora ne bi bilo moguće postići dogovor ako bi ih se jednom otvorilo. Predsjednik portugalske vlade Antonio Costa kaže da bi za reforme najprije trebalo iskoristiti brojne mogućnosti koje nudi sadašnji Lisabonski ugovor.

Parlament već ima vrlo preciznu predodžbu o tijeku građanske konferencije i želi uspostaviti plenarne sjednice, upravljački i izvršni odbor. Zastupnici znaju da su pitanja procedure uvijek i pitanja moći. Među predstavnicima pojedinih zemalja kruži jedan puno skromniji prijedlog u kojemu se govori o ravnopravnosti triju institucija EU-a (Parlamenta, Komisije i Vijeća) i izražava želja za smanjenjem nepotrebne birokracije. Još dakle nije jasno kako će biti provedena velika evropska "vježba o budućnosti" i tko će imati glavnu riječ.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android