EU i NATO hoće da izvuku pouku iz debakla u Avganistanu | Politika | DW | 18.08.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

EU i NATO hoće da izvuku pouku iz debakla u Avganistanu

EU hoće da u Avganistanu najprije obezbijede evakuaciju, izjavio je glavni diplomata Borel nakon sastanka ministara spoljniih poslova. S talibanima se, kaže, treba ophoditi pragmatično. NATO je priznao grešku.

Pad Avganistana u ruke talibana „najvažniji je geopolitički događaj od aneksije Krima“, rekao je Žozep Borel poslije kriznog sastanka s ministrima spoljnih poslova Evropske unije. On je dodao da su njegove kolege bile vrlo jasne kada su opisivale događaje i posljedice. Doduše, jedine riječi kritike koje je uputio na adresu SAD glasile su: „To je moglo i bolje da se odradi“.

Geopolitičke pouke

Čovjek mora da se zapita, nastavio je Borel, kakav smisao je imao pokušaj uspostavljanja države u Avganistanu ako su poslije svega avganistanska armija i vlada imale tako „ograničene sposobnosti da pruže otpor“. Bila je to jedna od rijetkih ironičnih opaski šefa diplomatije EU: vlada i armija su se predali za samo nekoliko dana. Borel je posle dramatičnih događaja proteklih dana konstatovao da uspostavljanje jedne države ima smisla samo ako to iskreno podržava i njen narod. 

Josep Borrell

"To je moglo i bolje da se odradi", rekao je Borel.

Sada, kaže, valja učiti iz onoga što se dogodilo i pogledati u lice budućnosti. Po Borelovim riječima, počinjene su greške, pa i u procjenama sposobnosti avganistanske armije. Svi su bili iznenađeni njenom nemoći nakon što je dobila tako veliku pomoć – tim riječima je kanda ciljao na optimističke izvještaje SAD. Ali, na novinarsko pitanje: da li misije EU na licu mjesta raspolažu sopstvenim, boljim, saznanjima – nije bilo odgovora.

Jedna od posljedica po EU jeste da će sada zbog budućnosti regiona ona morati više da se bavi zemljama u okruženju Avganistana kao što su Rusija, Turska, Indija, Pakistan i Kina. „Pokrenućemo sve naše poluge“, obećao je diplomata EU, bez daljih objašnjenja.

Evakuacije imaju prioritet

Situaciju u Avganistanu je teško procijeniti i zato evakuacija pomagača ima prioritet, nastavio je Borel: oko 400 ljudi je radilo za Evropsku uniju i teško je sve njih bezbjedno sprovesti do aerodroma. Španija je ponudila da primi te ljude, Italija hoće da organizuje letove a Francuska bi mogla da se stara o vojnoj bezbjednosti. Sve ostale evakuacije hiljada pomagača NATO, pripadnika nevladinih organizacija, novinara i drugih zapadnih organizacija će biti u nadležnosti dotičnih zemalja.

Njemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas je već stavio do znanja da i prebacivanje avganistanskih pomagača na kabulski aerodrom predstavlja problem. Strani državljani taj problem nemaju, ali talibani još nisu dali signal da će na kontrolnim punktovima i Avganistance puštati da prođu. Ministar je rekao da se na tome upravo radi, u saradnji s drugim državama. On je odbacio optužbe da je njemačka ambasada u Kabulu prekasno reagovala. Ona je još u petak smatrala da je situacija bezbjedna, kaže Mas.

Kako se ophoditi s talibanima?

Da bi se obezbijedile evakuacije, mora se uspostaviti kontakt s talibanima, kaže šef diplomatije EU Borel: „Talibani su dobili rat, prema tome, moramo razgovarati s njima". To je, kaže, potrebno da bi se spriječila humanitarna kriza, ali i navala izbjeglica. To su strahovi koje imaju i druge zemlje EU. Francuski predsjednik je u ponedjeljak uveče na televiziji rekao: „Moramo se zaštititi od neregularnih izbjegličkih talasa“. Italija, Španija, Kipar, Malta i Grčka su zatražile održavanje vanredne sednice ministara unutrašnjih poslova EU o toj temi.

I njemačka vlada naglašava da bi izbjeglice iz Avganistana trebalo da budu smještene najprije u susjedne zemlje i da zato treba pružiti podršku Iranu ili Pakistanu. U obje zemlje, doduše, žive već milioni avganistanskih izbeglica i tamo više nema spremnosti za prijem novih.

Osim toga, EU će priznati talibansku vladu samo ako ona bude ispunjavala potrebne uslove, na primjer, ako bude poštovala prava žena i ljudska prava. Žozep Borel hoće da napravi jasnu razliku između poslovnih i neophodnih kontakata sa novim vlastodršcima – i diplomatskog priznanja. O ovom potonjem trenutno ne može biti govora. 

Jens Stoltenberg

„NATO nije bez odgovornosti; mora se naučiti lekcija“, izjavio je Stoltenberg

Predstavnik EU smatra da Avganistanu predstoje mračni mjeseci: proizvodnja životnih namirnica će i zbog klimatskih problema ići teško, i Evropa će po njegovom mišljenju morati da šalje još više humanitarne pomoći nego do sada. Borel je u Briselu upitan i da li smatra da su se talibani promijenili, kako su to sami tvrdili na pres-konferenciji u Kabulu. „Izgledaju isto kao prije i govore loš engleski“, našalio se Španac. To valjda znači: ne.

Kriva je avganistanska vlada

I u redovima NATO vlada loše raspoloženje. Generalni sekretar Jens Stoltenberg govori o greškama i poukama koje iz njih treba izvući. Ali, glavnog krivca za aktuelnu „tragediju" vidi u bivšem avganistanskom rukovodstvu. „Ono nije pružilo otpor talibanima niti našlo mirno rješenje koje je Avganistancima prijeko potrebno“. NATO nikada nije planirao da ostane u toj zemlji dovijeka, nastavio je Stoltenberg, dodavši da je namjera bila da se poslije borbe protiv terora uspostavi država sposobna za život.

„Brzina kojom je došlo do sloma bila je iznenađenje“, naglašava Stoltenberg. Ali, kaže i da je situacija još fluidna i da se ne može reći kakvu vladu će imati Avganistan. On poručuje vlastodršcima da omoguće evakuacije i napuštanje zemlje svima koji hoće da odu.

„NATO nije bez odgovornosti; mora se naučiti lekcija“, izjavio je Stoltenberg. Međutim, on kao najviši politički predstavnik vojnog saveza ne može otvoreno da kritikuje politiku najvećeg člana NATO – Sjedinjenih Američkih Država. Iza kulisa se, doduše, već mjesecima postavlja pitanje zašto Vašington nije bolje koordinisao svoje akcije sa drugim partnerima i zašto ih nije uključio u proces odlučivanja. Sada sve države NATO moraju da snose dramatične posljedice jednostrane odluke o povlačenju.

Generalni sekretar NATO je na kraju rekao i da će dolaskom talibana na vlast međunarodni terorizam ponovo postati prijetnja zbog koje NATO mora ostati budan i suzbijati je.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu