Erdoganov kontroverzni predsjednički sistem | Politika | DW | 14.07.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Erdoganov kontroverzni predsjednički sistem

Prije dvije godine izmijenjen je turski ustav, a Erdogav je dobio široke ovlasti. Opozicija tvrdi da je parlament protjeran na ivicu političkog procesa. Da li je ta kritika opravdana?

Türkei Gericht ebnet Weg zur Umwandlung der Hagia Sophia

Istanbul, Turska

Ustavnoj reformi turskog političkog sistema prethodila je teška višemjesečna bitka. Vlada je tvrdila da će se novim sistemom odluke donositi "brže, efikasnije i stabilnije", a tvrdili su i da će smanjiti birokratija. Opozicija je pak vjerovala da će taj potez dovesti do "vladavine jednog čovjeka", a neki kritičari su novi sistem vlasti vidjeli čak i kao smrt za tursku demokratiju.

Na referendumu za izmjene ustava u aprilu 2017. godine pristalice izmjena su pobijedili nad skepticima, ali za dlaku: 51,4 posto birača je na glasačkom listiću označilo "evet", odnosno "da", što je samo oko tri posto više od glasova koji su bili protiv. Devetog jula 2018. godine, prije dvije godine, i praktično je došlo do primjene: uveden je predsjednički sistem. Turski šef države je dobio obimnija ovlaštenja nego ikad prije u turskoj istoriji, a parlament u Ankari završio je sa znatno manjim ovlastima nego prije.

Erdogan vlada dekretima

Mišljenja o predsjedničkom sistemu još uvijek se jasno razlikuju kod opozicije i vlade: Dok predsjednik Erdogan i njegova vlada govore o većoj efikasnosti, strahovi protivnika su se obistinili.

Glavni razlog ovog skeptičnog stava je taj što je Erdogan u posljednje dvije godine vrlo često koristio jedan poseban aspekt svoje nove vlasti i odluke provodio dekretom: 64 puta je donio takve propise, usvojio 2.229 pojedinačnih članova zakona - bez ikakvih konsultacija sa parlamentarcima ili potvrde od strane parlamenta. Poređenja radi: Turski parlament sa svojih 600 zastupnika imao je pravo mišljenja za samo 104 zakona - koji su sadržavali ukupno 1.493 članova.

Ibrahim Kaboglu

Zastupnik CHP-a i ustavni pravnik İbrahim Kaboğlu: Turska je postala monokratija

Mnogi kritičari vide česte odluke dekretom kao dokaz da je Erdogan zauzeo nadmoćni stav u odnosu na parlament otkako je uveden novi sistem vlasti. Pored toga, vladajuća koalicija Erdoganovog islamsko-konzervativnog AKP-a i ultranacionalnog MHP-a ima jasnu većinu u turskom parlamentu. Čak i sa onim zakonodavnim inicijativama koje se stavljaju pred parlament, opozicija se lako može nadvladati.

Mnogi opozicioni političari osjećaju se bespomoćnima zbog predsjedničkih ovlasti. Svoju jedinu nadu polažu u Ustavni sud Turske. Najveća opoziciona stranka, socijaldemokratska CHP više puta se obraćala turskom Ustavnom sudu kako bi osporila predsjedničke dekrete: od početka predsjedničkog sistema tražili su ukidanje 64 dekreta i 104 zakona. Ali manje stranke, poput nacionalističke stranke Iyi ili prokurdskog HDP-a, ne mogu čak ni upotrijebiti ovaj alat - imaju premalo zastupnika u parlamentu i stoga nemaju pravo da se žale najvišem sudu u Ankari.

"Nema više kulture diskusije"

Zastupnik CHP-a i ustavni pravnik İbrahim Kaboğlu opisuje novi sistem kao "monokratiju" jer je cijela uprava prilagođena samo jednoj osobi. "Turski predsjednik uvijek daje upute, a njegovi ministri ih slijede".

Kaboğlu smatra da se tvrdnje vlade da će turski parlament biti efikasniji nakon ustavne reforme, u prve dvije godine implementacije, nisu obistinile. Posebno kritičnim smatra činjenicu da više ne postoji kultura diskusije.

"Zastupnici više ne mogu izraziti svoje preference i volju u parlamentu. Zakonske prijedloge ne pripremaju poslanici, već birokrati iz Predsjedničke palate", navodi on.

Kraj podjele vlasti?

Ahmet Kasım Han

Ahmet Kasım Han: Nema više podjele vlasti

Ahmet Kasım Han, zamjenik rektora Univerziteta u Istanbulu „Altınbaş" također naglašava negativne rezultate reforme i izražava zabrinutost za temelje demokratije u Turskoj: "Ne postoji više podjela vlasti - barem ne onako kako je ja razumijem. Podjela vlasti ne znači da se samostalno vlada”. Takođe bi trebala postojati efikasna kontrola onih koji su na vlasti, dodaje on.

Dok se političari iz svih opozicijskih stranaka žele gotovo jednoglasno vratiti u parlamentarni sistem vlasti, čini se da koalicija na vlasti želi upravo suprotno: predstavnici vlasti već mjesecima poručuju da su potrebne dodatne promjene. "Hitno su potrebne reforme za nastavak predsjedničkog sistema", rekao je predsjedavajući MHP-a Devlet Bahçeli. Međutim, još uvijek nije u potpunosti jasno kako će te reforme izgledati.

Opozicija želi povratak na staro

Prema navodima iz predsjedničke palate Recep Tayyip Erdogan ove sedmice želi predstaviti "akcioni plan za naredni period od pola godine", koji će se odnositi na rad predsjedničkih vlasti i ministarstava. Potpredsjednik Turske Fuat Oktay odgovoran je za proces reformi i turskoj štampi je rekao da je proces već u završnoj fazi.

Kritičari pretpostavljaju da je ovaj proces reformi pokušaj dodatnog osnaživanja predsjedničkog sistema i davanja predsjedniku još više ovlasti. Za opozicionog političara Ibrahima Kaboğlua postoji samo jedno rješenje: predsjednički sistem treba što prije pokopati. "Nema mogućnosti da se bilo šta revidira, poboljša ili preradi", navodi on. Postojeći sistem mora se posmatrati kao istorijski eksperiment, ukinuti  ga i konačno se vratiti parlamentarnoj tradiciji u Turskoj, zaključuje on.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije