Erdoan u potrazi za saveznicima

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan je prvo ljutito govorio o "težnji za dominacijom" koju na Bliskom istoku pokazuje istočni susjed, a potom je otputovao upravo u Iran kako bi tamo vodio harmonične razgovore s predsjednikom Hasanom Rohanijem. Ova politička epizoda je tipična za Erdoana: prvo se podigne retorička oluja, da bi se potom djelovalo pragmatično.

Kao dugogodišnji premijer Turske, njen današnji predsjednik je bitno zaslužan za njenu izolaciju u regionu u proteklom periodu. Ta usamljenost Turske neželjena je posljedica jednog ambicioznog projekta. Erdoanova islamsko-konzervativna vlada je izbijanje Arapskog proljeća shvatila kao šansu da poveća uticaj Turske u cijelom regionu i da nađe pouzdane saveznike u sunitskim organizacijama poput Muslimanskog bratstva.

Neuspjeli plan Erdoana

Plan je propao. U Egiptu je njegovog partnera Mohameda Mursija srušila vojska, a odnosi dvije najvažnije države regiona su zbog toga i danas "zatrovani". Kako vladari arapskih zemalja u organizacijama Muslimanskog bratstva vide opasnost za svoju vlast, to su nastale napetosti u odnosima Turske i sa Saudijskom Arabijom te s drugim državama regiona.

Istovremeno su se dramatično pogoršali odnosi Turske sa Izraelom, Irakom i Sirijom. U Ankari se već čuju zluradi komentari kritičara da umjesto "nula problema" sa susjedima, što je bio proklamovani cilj bivšeg šefa diplomatije i današnjeg premijera Ahmeta Davutolua, Turska sada ima "nula prijatelja". Ipak, jedan Erdoanov savjetnik ponosno govori o "časnoj izolaciji".

U potrazi za izlazom

U odnosima sa Iranom nije bilo velike krize. Ipak, tradicionalni rivalitet između sunitske članice NATO-a i šiitskog neprijatelja SAD-a stalno je bio povod za sporove.

Konflikt u Jemenu je sada pružio priliku Erdoanu da zadobije izgubljeno povjerenje među sunitima. Ankara je signalizovala podršku vojnoj akciji koju je u toj zemlji pokrenula Saudijska Arabija, a Erdoan je upozoravao na želju za dominacijom koju pokazuje Iran. U zemljama Persijskog zaliva su bili zadovoljni ovim izjavama, ali su one u Teheranu izazvale toliko razočarenje da se čak razmatralo otkazivanje Erdoanove posjete.

Pomirljive poruke u Teheranu

Erdoan je bio istrajan u tome da dođe do susreta i pokušao je tokom boravka u Teheranu da se nametne kao posrednik u krizi u Jemenu. Izjavio je kako mu nije stalo do šiita ili sunita, nego do svih muslimana. Turska želi i da bude trgovinski partner Irana, ukoliko nakon dogovora o iranskom atomskom programu budu ukinute međunarodne sankcije toj zemlji i tako se otvori mogućnost za izvoz turskih proizvoda. To bi joj, opet, moglo donijeti nove kritike Arapa, odnosno sunitskih država koje strahuju od jačanja Irana.

Na kraće ili na duže staze - Turska bi tako opet mogla zapasti u teškoće zbog svog vrludanja između Arapa i Irana. Na duže staze neće biti dovoljno da se Teheranu samo na riječima pokaže zainteresovanost za dobre odnose. U svakom slučaju, vrh Turske još uvijek ne pokazuje da ima uvjerljivu političku viziju svoje pozicije u regionu.