Emotivni spor o jeziku u Vukovaru

Pod naslovom „Emotivni spor o jeziku u istočnohrvatskom gradu Vukovaru“, list „Neue Zürcher Zeitung“ piše:

„Odrednice u hrvatskom ustavu su jasno naznačene i ne dopuštaju prostor za različitite interpretacije. Država je, prema njima, u svim svojim općinama i gradovima u kojima je neka od etničkih manjina zastupljena sa više od jedne trećine obavezna na primjenu dvojezičnosti. Cilj je da se ojačaju odnosi, solidarnost i dijalog među različitim grupama naroda, što je u Hrvatskoj prihvaćeno glasanjem još tokom 2002. godine. To, na osnovu posljednjeg popisa stanovništva, čiji su rezultati objavljeni u decembru 2012., ima konkretne posljedice u oko dvadesetak općina u Hrvatskoj u kojima je zastupljenost Srba veća od jedne trećine. Jedna od tih općina je i Vukovar, gdje su Srbi procentualno u odnosu na ukupan broj stanovnika predstavljeni sa 34,9 odsto. No, taj grad, koji leži na istoku Hrvatske, na granici sa Srbijom, ima posebnu simboličnu snagu. U njemu su za vrijeme rata vođene najteže borbe. Za vrijeme tromjesečne opsade ubijeno je više od 1.100 civila, grad je gotovo u cjelosti uništen prije nego su Vukovar u novembru 1991. godine zauzeli srpski dobrovoljci i jugoslovenske trupe. Oni su na jednu svinjsku farmu odveli preko 200 Hrvata, koji su pokušali da nađu utočište u jednoj od mjesnih bolnica, i tamo ih pobili. Početkom ove godine najavljeno službeno uvođenje upotrebe srpskog jezika i ćiriličnog pisma posebno je u Vukovaru naišlo na žestok otpor. Došlo je i do protesta tokom kojih je oko 20.000 demonstranata tražilo uvođenje moratorijuma na tu odluku. Proteste su predvodili, prije svih, ratni veterani i nacionalističke grupe, koje su namjere o uvođenju bilingvalnih natpisa u Vukovaru ocijenile kao šamar lokalnim Hrvatima. Veterani su uzvikivali da su se borili za Vukovar, a ne za ćirilicu, ukazujući i na to da na mjestu Ground Zero u New Yorku nikome nije palo na pamet da uvede natpise na arapskom. S obzirom na ratne užase počinjenje u Vukovaru emotivne reakcije se mogu shvatiti. No, u svakom slučaju bilo bi naivno pomenuto protivljenje obrazlagati samo sa neizliječenim ratnim ranama. U konflikt su se, naravno, umiješali i političari. Opoziciona stranka HDZ i njen šef Tomislav Karamarko hvale Vukovar kao „sveti grad“ i naglašavaju da nije pravo vrijeme da se uvedu dvojezični natpisi. No, cilj HDZ je očigledan: pridobiti što više birača sa nacionalnom pozadinom pred predstojeće lokalne izbore koji će se održati u maju. Za hrvatsku vladu, koju predvode socijaldemokrati, ovaj spor dolazi u delikatno vrijeme. Sredinom godine je planiran pristup Hrvatske Evropskoj uniji, a Evropska komisija će u aprilu objaviti svoj posljednji monitoring izvještaj. Ukoliko Hrvatska popusti zahtijevima opozicije, to bi dovelo do lošeg svojedočanstva o postojanju Hrvatske kao pravne države. Još prošle godine je, prije svih Bruxelles, tražio povezivanje etničkih manjina. No, primjer za to nije samo Vukovar. Mnogi Hrvati i Srbi i danas tamo žive u paralelnim svjetovima – sa odvojenim školama, prodavnicama ili mjestima predviđenim za slobodno vrijeme za svaku etniju“, piše list „Neue Zürcher Zeitung“.

Još jednom o konjima i ...

Udarna tema u njemačkim novinama je svakako novi skandal sa hranom, odnosno, ovaj put, sa konjskim mesom. O tome list „Süddeutsche Zeitung“ piše:

„Ljudi moraju jesti da bi bili. Dali kobasice, supu iz kesice, ili keks, to je njihova osobna stvar. Međutim, ne škodi ništa ako se neko ponekad pozove, ili podsjeti na to da sve ono što čovjek može da jede ne mora samim tim da bude dobro za njegovu prehranu. Isto tako i na to da je prehrana, ipak, nešto više od samog konzumiranja hrane. Prehrana je ritual, kultura, običaji. A to se zapostavlja, naravno i zbog brojnih skandala kao što su naprimjer tragovi dioksina u jajima, zbog kravljeg ludila, ili konjskog mesa u lazanji. Zaprepaštenost potrošača je velika, ali ona traje kratko. Oni se, nakon svega što se desi, brzo vraćaju svojim starim, svakodnevnim načinima življenja“, pišu njemačke novine „Süddeutsche Zeitung“.

I njemački list „Südkurier“ komentira skandal oko konjskog mesa, koje se pod etiketom govedine, prodavalo u pojedinim evropskim zemljama. List piše:

„Novi skandal u vezi sa prehrambenim namirnicima je izazvao toliko uzbuđenja i ovdje u Njemačkoj, pored ostalog, i zbog toga jer je većina Nijemaca na emotivan način povezana sa tim životinjama. Konji su omiljenji, njih se timari, djeci se rado dopušta da jašu ponije, na konjskim utrkama se za njih navija – ali, da se oni jedu? Nikada. Ljudi sasvim drugačije postupaju prema stoci, svinjama ili prema različitim vrstama peradi. Te životinje su u ljudskoj skali vrijednosti za to da se jedu. Ne samo da nas uopšte ne dodiruje to da li se one dobro osjećaju. Često ih puštamo da žive u prljavim štalama i da ih hranimo najjeftinijom stočnom hranom. Meso bi konačno trebalo da postane jeftino“, piše, pored ostalog, njemački list „Südkurier“.

Priredio: Senad Tanović

Odg. urednica: Zorica Ilić