EMA odobrila upotrebu vakcine Džonson i Džonson | Evropa | DW | 21.04.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

pandemija

EMA odobrila upotrebu vakcine Džonson i Džonson

Evropska agencija za lijekove (EMA) dala je zeleno svjetlo za upotrebu vakcine Džonson i Džonson. Prethodno je zbog rizika od tromboze ta vakcina u EU bila suspendovana. "Korist je veća od rizika", navodi EMA.

I kada je riječ o vakcini Džonson i Džonson naučnici Evropske agencije za lijekove (EMA) u utorak su, nakon ispitivanja, ocijenili da je „korist veća rizika“. Sličnih slučajeva tromboze, rijetkih, ali opasnih po život, prethodno je bilo i sa vakcinom AstraZeneka. Zbog toga je puštanje vakcine Džonson i Džonson na evropsko tržište prošle sedmice bilo zaustavljeno.

Opasnost u uputstvu za upotrebu

EMA je analizirala podatke iz SAD, gdje je vakcinu Džonson i Džonson već primilo preko sedam miliona građana. Američke službe registrovale su osam slučajeva neobične tromboze, koji su povezani s poremećajem crvenih krvnih zrnaca, od kojih je jedan imao smrtni ishod. U većini slučajeva radilo se o ženama mlađim od šezdeset godina, što je takođe slično neželjenim efektima primijećenim kod vakcine AstraZeneka.

- pročitajte još: AstraZeneka: šta je tačno u vezi sa trombozom?

„Postoji veza" između vakcinacije i pojave tih rijetkih slučajeva tromboze, objasnila je Sabine Štraus, predsjednica komiteta za bezbjednost Evropske agencije za lijekove. Zato će sadržaj uputstva za upotrebu biti dopunjen. Neophodno je ukazati na problem, kako bi ljekari bili pripremljeni na moguće simptome.

Primaoci vakcine treba da obrate pažnju, ukoliko nakon vakcinisanja dođe do otežanog disanja, bola u grudima, bolova u stomaku, oticanja nogu ili neuroloških problema. U tom slučaju, hitno treba da zatraže ljekarsku pomoć.

- pročitajte još: Uskoro stiže druga njemačka vakcina protiv korone

S druge strane, medicinskim radnicima EMA preporučuju da se informišu o posebnim metodama liječenja tih rijetkih venskih tromboza. Stručnjaci EMA upozoravaju da se problemi sa zgrušavanjem krvi ne liječe heparinom, već da se koriste imunoglobulini. U svakom slučaju bi, kada do takvih slučajeva dođe, trebalo da budu uključeni i hematolozi.

Tromboza u cerebralnim venama

Rijetki su slučajevi tromboze

Korist veća od rizika

S obzirom na dostupne podatke, direktorka agencije EMA, Emer Kuk, ponovo naglašava da su poznati neželjeni efekti, zbog kojih je i američka agencija za lijekove obustavila vakcinisanje vakcinama Džonson i Džonson, ekstremno rijetki. „Ovog vikenda ukupan broj žrtava korona-virusa u svijetu će se povećati na tri miliona“, rekla je Kuk i dodala da će hiljade ljudi nastaviti da umiru svaki dan: „Te vakcine imaju odlučujuću ulogu u borbi protiv virusa.“

Međutim, i dalje je nejasno zašto i kako nastaju neželjeni efekti, i kod kojih grupa. Vakcine AstraZeneka i Džonson i Džonson su u osnovi slične, razlikuju se u detaljima, kao što su supstance nosača. „Još uvijek nemamo dovoljno informacija o tome koje bi faktore rizika trebalo tražiti", rekla je Sabine Štraus. Podaci koji su dostupni, pokazuju da su mlađe žene više izložene riziku, ali povezanost s upotrebom kontracepcijskih pilula nije mogla da se utvrdi. Stručnjaci EMA u vezi s tim još uvijek ne žele da se izjašnjavaju.

EU pozdravlja moguću upotrebu vakcine

Evropska unija je ukupno naručila samo 55 miliona vakcina Džonson i Džonson. Nakon što je EMA odobrila upotrebu te vakcine, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je izjavila: „To su dobre vijesti za kampanju vakcinacije u EU". Komesarka EU za zdravlje Stela Kirijakides je dodala: „Pozivam zemlje-članice da slijede mišljenje naših stručnjaka. Vakcine spasavaju život.“

Nakon privremenog zaustavljanja upotrebe vakcina Džonson i Džonson, u Briselu je vladao veliki strah da bi otpor mnogih građana prema toj vrsti vakcine mogao da raste. Nakon izvještaja o neželjenim efektima, ne samo Južnoafrička Republika, već i Holandija, Danska, Italija i Rumunija su prve isporučene doze vakcine Džonson i Džonson stavile u frižider i nisu ih koristile.

Proizvodni pogoni Bajontek vakcina u Marburgu

EU želi u budućnosti više da se oslanja na novije mRNA-vakcine kao što je ona Bajontek/Fajzer

U kojoj mjeri će ocjena agencije EMA smanjiti njihovu zabrinutost i da li će građani prihvatiti to stručno mišljenje, ostaje da se vidi. Zemlje EU bi same mogle da donesu odluku o upotrebi određenih preparata, na osnovu situacije koju imaju u zemlji, broja infekcija i zaliha vakcina, naglasila je predsjednica agencije EMA Emer Kuk. Već se pokazalo da više sumnji ima u sjevernoj Evropi, nego drugdje.

- pročitajte još: Koliko Sputnjik V može da pomogne Evropskoj uniji?

I ruska vakcina Sputnjik V takođe djeluje na sličan način kao i vektorske vakcine AstraZeneka i Džonson i Džonson. Međutim, iz agencije EMA kažu da ispitivanje te vakcine još uvijek nije toliko odmaklo da bi se utvrdili mogući neželjeni efekti. Britanski istraživači, poput Elinor Rajli pritom smatraju: „Sve više rastu sumnje da rijetke slučajeve (tromboze) izaziva adenovirusni dio vakcine."

U svakom slučaju, EU ubuduće namjerava više da se osloni na tehnološki novije vakcine, poput one Bajontek/Fajzera. Komisija u Briselu za 2022. godinu više nije naručivala od AstraZeneke, vjerovatno i zbog pogoršanih odnosa s tim proizvođačem i problema kojih je bilo sa isporukom.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu