Egipat - najjača vojna sila u regionu
13. februar 2020
920.000 vojnika i zapovjednika, 440.000 vojnih službenika, plus gotovo pola miliona rezervista: egipatska vojska jedna je od najmoćnijih na svijetu. Na nedavno objavljenom Indeksu "Global Firepower " ona zauzima deveto mjesto među 138 vojski širom svijeta.
Egipatska vojska jaka je ne samo po sastavu, već i po opremljenosti. Posjeduje 1.054 zrakoplova, uključujući 215 borbenih aviona i 81 borbeni helikopter. Pored toga, u njihovom vlasništvu je preko 4.295 tenkova i 11.700 oklopnih vozila, plus gotovo 1.100 raketnih bacača.
Brojke su skromne u odnosu na najjaču armiju na svijetu - američku vojsku. Ona broji skoro 2,3 miliona vojnika i zapovjednika, ima skoro 13.300 zrakoplova i gotovo 6.300 tenkova.
No, egipatska vojska je daleko najjača na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi. Slijedi Turska, koja je na 11. mjestu i Iran na 14. mjestu. Najjača arapska vojska je saudijska vojska. Nalazi se na 17. mjestu i broji 803.000 vojnika. Raspolaže sa 879 zrakoplova i 1.069 tenkova.
Mirovni sporazum iz 1979. osnažio vojsku
Egipat je posljednjih godina kontinuirano u pročelju tabele i to od 2014. godine. 2018. godine došlo je do malog pada, ali u međuvremenu se pozicija popravila. Egipatska vojska ima dugu istoriju i u tome i treba tražiti razloge njene snage, kaže Günter Meyer iz Centra za istraživanje arapskog svijeta na Univerzitetu u Mainzu. "Njena današnja snaga počiva na mirovnom sporazumu između Izraela i Egipta iz 1979. godine. Od tada egipatska vojska od Sjedinjenih Država svake godine dobija oružje u vrijednosti od otprilike 1,3 milijarde dolara. Amerikanci su se tada obavezali na podršku kako Egiptu, tako i Izraelu”.
Egipatska vojska ojačala je i proširila svoj sastav i opremu i za vrijeme mandata sadašnjeg predsjednika Abdela Fataha al-Sisija. Prema studiji, koju je izradio "Carnegie Middle East Center”, jačanje vojske bilo je važno zbog nekoliko faktora: sve veće prijetnje nacionalnoj i regionalnoj sigurnosti; pojačanog pritiska Washingtona; saradnje egipatske vojske s drugim partnerima posebno Rusijom i Francuskom. Drugi faktor jačanja vojske bila je odlučnost Al-Sisija da se odbrani od mogućeg državnog udara. "Iz tih razloga on je navaljivao na prijeko potrebnu reviziju egipatske vojne doktrine, nabavke oružja i sposobnosti rada sa savezničkim snagama", stoji na web stranici Carnegie Centra. Nejasno je jesu li te reforme praćene poboljšanjima u obuci regruta, održavanju vojne opreme i generalnoj gotovosti i pripravnosti snaga.
Unutrašnjo-politička uloga vojske
"Egipatska vojska ima važnu ulogu u unutrašnjoj i vanjskoj politici zemlje”, kaže Günter Meyer u intervjuu za DW-u. Vojska je, kada je u pitanju unutrašnjost zemlje, angažovana uglavnom na Sinaju. Otkako je tamo prisutna džihadistička organizacija 'Islamska država' (IS), sigurnosna situacija na Sinaju jako se pogoršala. "Ali uprkos masovnom vojnom prisustvu, vlada do sada nije uspjela staviti pod kontrolu, niti uništiti Islamsku državu na Sinajskom poluotoku. To pokazuje da glavni domaći problemi ostaju neriješeni", primjećuje Günter Meyer.
Said Saddiki, stručnjak za međunarodno pravo i međunarodne odnose na Univerzitetu Fez u Maroku, dodaje da je tamošnja situacija uticala i na politiku nabavke vojne opreme. On kaže da su "konkretni sigurnosni izazovi na Sinaju važan faktor u odabiru oružja, njegove veličine i vrste."
Vanjskopolitički izazovi
Vojska, međutim, prije svega igra ulogu na egipatskom vanjsko-političkom planu. U Jemenu, gdje se Egipat u okviru međunarodne koalicije predvođene Saudijcima bori protiv Hutija, egipatska vojska je više puta je izvodila bombaške napade, piše njemački politički magazin "Der Spiegel".
Također, važnu ulogu vojska ima i u u egipatsko-etiopijskom sukobu oko izgradnje hidroelektrane. Etiopija želi izvući značajne količine vode iz Plavog Nila. "To bi masovno ugrozilo vodosnabdijevanje u Egiptu jer bi rezultiralo smanjenim prilivom vode", kaže Günter Meyer. "Bila bi ugrožena egzistencija skoro stotinu miliona Egipćana”. Egipat je više puta prijetio da će vojno intervenirati, ukoliko se ne nađe zadovoljavajuće rješenje."
Zamjenski rat u Libiji
I u Libiji Egipat vidi veliki izazov. Nakon nekoliko godina građanskog rata, susjedna zemlja postala je poprište međunarodnog zamjenskog rata. Vlada u Kairu strahuje da će Muslimanskom bratstvu uspjeti da se reorganizira u ovoj susjednoj zemlji, nakon što je u Egiptu krvavo ugušeno tokom mandata Al-Sisija. Pored toga, Muslimansko bratstvo u Libiji podržavaju Turska i Katar. "U ovom zamjenskom ratu, egipatska vlada najavila je vojnu intervenciju", kaže Günter Meyer i dodaje: "Vlada u Kairu blisko surađuje s libijskom vladom u egzilu u Tobruku, koja je najavila da će, ukoliko Turska pokrene invaziju, zatražiti od Kaira vojnu intervenciju. To bi onda značilo otvoreni sukob."
Ozbiljnost i mogućnost takvog scenarija u Kairu pokazala se u posljednjih nekoliko sedmica, kada je vojska izvela nekoliko velikih manevara na egipatskoj, mediteranskoj obali. Upitno je međutim, hoće li se egipatska vojska zaista usuditi na oružani sukob s Turskom, kaže Said Saddiki u intervjuu DW-u i zaključuje "Još se ne zna, može li egipatska vojska zaista doprinijeti promijeni ravnoteže snaga u Libiji u korist Kaira."