Kiosk

Neue Zürcher Zeitung (NZZ) navodi poimence da je problem bijega osoba s dvojnim državljanstvom prije svega očit u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. "Sve su to zemlje proizašle iz Jugoslavije, a koje između sebe nemaju bilateralnih ili regionalnih sporazuma za izručenje osumnjičenih, optuženih ili osuđenih osoba. Brojka osoba, koje su na ovaj način pobjegle, je doduše nepoznata. No, u slučaju Bosne i Hercegovine, domaće vlasti navode da se od 282 osuđenih koji su u bijegu, njih 109 pomoću druge putovnice nalazi u Hrvatskoj, a 111 u Srbiji," piše u svome subotnjem (15.08.2009.) izdanju Neue Zürcher Zeitung.

EU ne tolerira neslaganje oko dvojnog državljanstva

List dalje piše da Glavaš nije jedini te se u članku pod naslovom "Dvojno državljanstvo kao sklonište na Balkanu" osvrće i na jedan od najpoznatijih slučajeva - onoga Ante Jelavića. On je 2005. u Sarajevu osuđen na deset godina zatvora te je pokušao izbjeći uhićenje time što je s hrvatskom putovnicom pribjegao u Hrvatsku. Navodeći ove slučajeve, NZZ ističe da je od svih navedenih zemalja najsloženija situacija u BiH, gdje "pripadnici srpskog i hrvatskog naroda s relativno malim naporom mogu dobiti putovnicu iz Srbije, odnosno iz Hrvatske."

Međutim, u međuvremenu su i vlasti zemalja Zapadnog Balkana uvidjeli da ne može više tako te da "bježanju od pravde, pomoću dvojnog državljanstva, treba stati u kraj. Na kraju krajeva, ipak sve države Zapadnog Balkana imaju isti cilj članstva u EU, a unutar EU-a se ne toleriraju pravna ograničenja kad je riječ o izručenju počinitelja kaznenih djela. Za vlasti u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini je slučaj Glavaš djelovao kao svojevrsno buđenje." Tako su u zadnje vrijeme napredovali bilateralni dogovori ove dvije zemlje, a u BiH postoji i namjera pokrenuti slične bilateralne razgovore sa Srbijom, navodi NZZ, ističući da, unatoč dobroj namjeri, konačne bilateralne sporazume o izručenju osoba s dvojnim državljanstvom ipak najvjerojatnije ne možemo uskoro očekivati.

Medvedjeva obećanja samo ritual

Kad je riječ o svjetskoj politici, novine njemačkog govornog područja se u svojim člancima i komentarima osvrću na susret njemačke kancelarke Angele Merkel i ruskog predsjednika Dmitrija Medvedjeva. Dvoje državnika su se susreli u gradu Sočiju, ruskom ljetovalištu na obalama Crnog mora. "Bile su to uglavnom gospodarske teme," piše njemački dnevni listi Die Welt te nastavlja: "Kancelarka se izjasnila za to, da se trenutačna kriza može posmatrati i iskoristiti kao šansa za unaprjeđenje rusko-njemačkih ekonomskih odnosa. Potvrdila je svoju podršku za prodaju Opela koncernu Magna, u čemu bi udjela imala i ruska Sberbanka.

Kancelarka je na sastanku, osim toga, tematizirala i stanje ljudskih prava u Rusiji, i pozvala svoga domaćina da sve moguće učini da se razjasne ubojstva ruskih boraca za ljudska prava u Čečeniji. Nakon susreta, kancelarka je izjavila da joj je Medvedjev obećao da će se to i dogoditi. Ali u Rusiji na ovakve izjave ionako gledaju kao na neki ritual," piše Die Welt.

Autorica: Marina Martinović

Odg. urednik: Mehmed Smajić