„Duboko vjerujem u moć fotografije da učini promjenu“ | Panorama | DW | 27.02.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Wildlife fotografija u BiH

„Duboko vjerujem u moć fotografije da učini promjenu“

Almir Hukić već godinama svojim objektivom prati divlje ptice Bosne i Hercegovine. Time želi skrenuti pažnju na prirodne ljepote BiH, ali i na zagađivanje životne okoline u kojoj prećutno učestvuju i institucije.

DW: Vi se već skoro deset godina bavite fotografijom divljih ptica u BiH. Šta Vas je motivisalo da se bavite baš takvim egzotičnim zanimanjem?

Almir Hukić: Posmatranjem ptica počeo sam da se bavim relativno rano, kao adolescent, kada sam sa balkona svoje zgrade posmatrao urbane ptice kao što su golubovi, vrane, vrapci i svrake. Tek masovnijom pojavom interneta, krajem 90-ih godina svoje znanje sam produbio novim saznanjima o pticama grabljivicama, a posebno noćnim grabljivicama sovama. Onda sam prije nekih desetak godina u jednom šturom novinskom članku pročitao da se u Bosanskom Šamcu nalazi najveće zimovalište sove male ušare u BiH. I tako je sve počelo.

Sova mala ušara zimuje na području sjeverne Bosne i Hercegovine

Sova mala ušara zimuje na području sjeverne Bosne i Hercegovine. Staništa ove ptice su ugrožena usljed uznemiravanja i neophodno ih je zaštititi.

Zašto je baš sova mala ušara privukla Vašu pažnju? 

Mala ušara ima jako intenzivan pogled. Kada me prvi put pogledala imao sam osjećaj kao da me gleda neko mitsko biće iz drevnih vremena i odlučio sam da tako nešto moram da zabilježim. Sova mala ušara je specifična, jer u njenom prisustvu dobijete utisak da se ne radi o inferiornom biću u odnosu na čovjeka, čak štaviše, preplavi vas utisak njene superiornosti.

Jako su interesantne njene karakteristike, od ušnih ekstenzija na glavi, koje u suštini nisu uši već nakupine perja, različitog izgleda svake jedinke, isprekidanog cik-cak leta, dubokog sna i jednogodišnje zimske prakse okupljanja u masovna zimovališta, što je specifično samo za ovu vrstu sova i što definitivno predstavlja scenu za pamćenje.

Izdali ste i knjigu o toj „urbanoj dami"?

Kao rezultat četverogodišnjeg istraživanja zimovališta sove male ušare na sjeveru BiH svjetlost dana je ugledala i prva wildlife fotomonografija u BiH pod nazivom „Urbana dama: Fenomen zimovališta sove male ušare u gradovima sjeverne BiH". Smatram da je „Urbana dama" pozitivna promocija naše zemlje kroz ovaj nesvakidašnji fenomen i netipični otklon od standardnog prikaza prirodnih ljepota BiH. Fotomonografija predstavlja simbol neustrašivosti ove noćne grabljivice, sa akcentom na dama, jer su kod male ušare ženke veće od mužjaka, što sam smatrao prikladnim za naslov.

S obzirom na veliku dozu sujevjerja na ovim prostorima da sove donose nesreću, njihovo hrabro opredjeljenje na suživot sa čovjekom u gradskim područjima, dobija još više na značaju. Knjiga je doživjela izdanje na bosanskom i na engleskom jeziku u svrhu internacionalne promocije neobičnih prirodnih fenomena u BiH i u cilju podizanja svijesti o neophodnosti zaštite njihovog integriteta i staništa usljed uznemiravanja. „Urbana dama" je obogaćena i recenzijom od najvećeg svjetskog stručnjaka za sove, gospodina Heimo Mikkola iz Finske.

Koliko je wildlife fotografija zastupljena u Bosni iHercegovini i regionu i da li se dovoljno cijeni?

Wildlife fotografija uopšte nije zastupljena u BiH, na prste jedne ruke se mogu nabrojati ljudi koji se time bave, uglavnom amaterski. To su pionirski koraci i tu svakako ima prostora za razvijanje. S obzirom na rad, želju, vrijeme, edukaciju i opremu koju sam uložio da bih postigao kvalitet u svom wildlife portfoliu, tako nešto, nažalost još nije prepoznato od strane institucija ili organizacija koje se bave istraživanjem biodiverziteta ili zaštitom prirode u BiH.

Wildlife fotografija vam pruža priliku da se upoznate sa različitim životinjskih vrstama, njihovim staništima i prirodnim procesima, ali i da steknete kvalitetnu praktičnu edukaciju kao fotograf. Ovaj vid fotografije ujedno predstavlja glavni instrument u borbi za zaštitu prirode i istraživanja biološke raznolikosti.

Birds of Bosnia - Almir Hukic

Siva čaplja na jezeru Modrac

Koliko dugo mora da se čeka da bi se jedna ptica fotografisala u letu? Na šta se sve mora paziti?

Uhvatiti pticu u letu ili u određenom momentu zna ponekad da bude teško, jer nemate puno vremena na raspolaganju – u pitanju su sekunde u često neobičnom ambijentu kao što su močvare, trstike, riječni sprudovi, šume. Subjekti koje fotografišete su često sezonski, rijetki za vidjeti, egzotični i neće vam se namještati i davati drugu, treću šansu kao mlada na svadbi ili nepomični planinski vrh.

Kada je u pitanju oprema, najbolje bi bilo koristiti kamuflažna odijela i skrovišta u neposrednoj blizini okupljališta ptica, ali zbog nedostatka vremena ja sam uglavnom koristio taktike prikradanja, faktor iznenađenja i najveći adut wildlife fotografije – sreću. 

Nedavno ste završili i drugu fotomonografiju. Ovaj put je ona posvećena pticama jezera Modrac, koje je već godinama zapušteno i zagađeno. Kako izgleda život ptica na ovom jezeru?

Modrac je vještačko jezero koje je nastalo prije 50 godina za potrebe tuzlanske industrije i jako dugo vremena je podložno brutalnoj agresiji ekološkog onečišćenja od strane industrije, kao i od ljudskog onečišćenja, uz prećutno odobrenje lokalnih, kantonalnih i federalnih institucija. „Ptice Modraca“ u suštini predstavlja fotomonografiju o borbi jezera Modrac za puki opstanak i simbol bujanja života u uslovima sveopšteg zagađenja.

Kao najvažnije poglavlje knjige izdvajio bih pogubne fotografije ptica koje tumaraju po smeću.Tim želim da skrenem pažnju da se konačno u praksi započne sa radom na adekvatnom upravljanju prirodnim resursima Modraca. Obaveza svakog wildlife fotografa upravo treba da bude prikaz vrsta i staništa u cilju njihove zaštite, jer duboko vjerujem u moć fotografije da učini promjenu.

Birds of Bosnia and Herzegovina I Almir Hukic

Fotograf Almir Hukić je pripremio i svoju drugu monografiju "Ptice Modraca", koja još uvijek čeka na izdavača

Za Modrac su urađene nebrojene studije, strategije, elaborati, analize koje samo predstavljaju mrtvo slovo na papiru, dok na teren izlaze samo entuzijasti okupljeni u grupe i čiste smeće i uklanjaju ribarske mreže krivolovaca.

Stanište ptica na Modracu se svaki dan zagađuje

Stanište ptica na jezeru Modrac izgleda ovako.

Jedna knjiga je izdata, ali druga je još uvijek na čekanju. Koliko je teško pronaći sponzora za izdavanje fotomonografije u BiH?

U fotomonografiji „Ptice Modraca" fotodokumentovano je blizu 60 vrsta ptica, a knjiga je spremna za štampu. Nažalost, kao autor ovakvih pionirskih publikacija o biodiverzitetu određenog prostora primoran sam „prositi“ za sredstva kod institucija ili kompanija koje jednostavno ne prepoznaju značaj ovakvih djela. Smatram da bi situacija trebala biti obrnuta, da se ovakva dijela redovno stimulišu iz namjenskog budžeta institucija ili velikih zagađivača upravo iz razloga što su rijetka i što bi navedeni subjekti barem deklarativno pokazali da im je stalo do zaštite okoliša.

Na primjeru Modraca možemo pokazati da smo sposobni napraviti ekološki čistu sredinu, zdravu za život, koja bi uticala na svijest tekućih i budućih naraštaja da ne moraju napuštati BiH u potrazi za boljim životom.

Više o ovoj temi pronađite i na našem Instagram profilu.

 

Preporuka redakcije