Druže Tito, još ti se kunemo!

Na platou ispred rodne kuće Jospa Broza Tita u Kumrovcu sve je podsjećalo na stare dane. Hiljade obožavalaca lika i djela Tita su sa jugoslovenskim zastavama, kapama petokrakama i pjevali je i igrali prisjećajući se „starih dobrih vremena“.

Jednom godišnje malo zagorsko selo Kumrovec preplave ljudi iz cijele bivše Jugoslavije, ali i šire. Oni koji dolaze češće, kažu da se svake godine nešto novo izgradi i promijeni, a neki čak tvrde da je sada atmosfera ljepša i bolja nego u ona zlatna jugoslovenska vremena. Čak je i štafeta krenula put Beograda iz svih krajeva bivše Jugoslavije.

Kumrovec – Slovenija?!

Ali ukoliko ste prije puta za Kumrovec odlučili zaviriti u najpoznatiu interent-mapu na svijetu, „Google Maps“, malo iznenađenje: Ako ukucate Kumrovec, pokazaće vam se rezultat da se Kumrovec u stvari nalazi u Sloveniji!

Srećom, putevi su dobro označeni putokazima i oznakama, pa se nekoliko hiljada autobusa i putničkih automobila, koji su se slili u Kumrovec, na svu sreću nisu zagubili negdje usput.

Na autobusima brojni maštoviti i duhoviti natpisi: „Druže Tito skrenuli smo s puta, sad nas jašu i Kurta i Murta“, ili: „Druže Tito ti se nama vrati, tebe vole i Srbi i Hrvati“ i slični.

Generacija partizana

Osamdesetdvogodišnja Jovanka Bogojev je u Kumrovec došla iz Nove Topole kraj Banjaluke. Bila je partizanka u Petoj krajiškoj brigadi. Tito joj, kaže znači sve u životu.

„Došla sam da se prisjetim na stare dobre dane. Ne znam kako ću doći do biste druga Tita a da ne zaplačem!“, dodaje ona.

Baka Jovanka nije došla sama. Sa sobom je povela i kćerku Svjetlanu Bursać, koja je zahvaljujući majci takođe veliki poštovalac Tita. Kćerka Svjetlana u Kumrovec je dovela svoju djecu. To je već generacijski, objašnjava ona.

„Iz kazivanja bake oni su čuli o Titu i Kumrovcu i odlučili da dođu“.

Svjetlanina 27-išnja kćerka Vesna kaže da je bakina priča o Titu bila glavni razlog što je ona posjetila Kumrovec.

Titu u hodočašće

Iako je rođen tek osam godina nakon Titove smrti, jedan Trogirčanin kaže da je Titovo vrijeme bilo najbolje vrijeme.

„Zna se zbog čega smo došli! Jedan dida mi je bio borac, drugi dida mi je takođe bio borac, a didova dva brata su poginuli u ratu. Došao sam da im odam počast“, kaže on. O Titu je čuo od roditelja i čitao iz knjiga, ali pravih knjiga, kaže, a ne onih koje iskrivljuju istinu o Titu i gubitnike proglašavaju pobjednicima. Za njega nema dileme: Tito je najbolji, a naredne godine ponovo dolazi u Kumrovec.

Grupa iz Cazina došla je Titu u hodošašće. Daleko je Kumrovac, ali za Tita bi, kažu, prepješačili ako treba od Cazina.

„Došli smo radi našeg druga Tita, što ga puno, puno volimo! Toliko nam je značajno i vrijedno da je još dalje, išli bi. Ako Bog da doći ćemo i iduću godinu, nije nam naporno, radosni smo i doći ćemo i stalno“, priča jedan ushićena Cazinčanka.

Mi smo Titovci!

Jedna Karlovčanka, koja je u Kumrovec došla sa porodicom, kaže da je oduvijek voljela samo Tita i da je zbog njega tu.

„Ja sam oduševljna što sam ovdje i sva moja familija, mi smo Titovci! Odrasli smo u Titovoj Jugoslaviji i ne možemo to sada iskorijeniti. Ostaće to tako do smrti”, priča ona.

Na bini su se smijenjivali govornici, te kulturno umjernička društva iz cijele bivše Jugoslavije. Pjevale su se partizanske pjesme čuvenih bitaka sa Sutjeske i Neretve. Masa je oduševljeno pratila i uglas pjevala. Pored starijih, bilo je puno omladine. Iako nisu ni bili rođeni, sve pjesme su pjevali naizust.

Slovenci vole Tita

Nakon Hrvata, drugi najveći jugonostalgičarski kontingent Titovih obožavalaca dolazi iz Slovenije. Grupa Slovenaca dolazi iz okoline Atomskih Toplica.

Kažu da se osjećaju kao domaćini u Kumrovcu. Tu dolaze još od starih jugoslovenskih vremena. Nije samo znatiželja razlog što dolaze u Kumrovec.

„Došli smo srcem gledati našeg druga Tita. Ko kaže da je sada bolje? Danas je bolje samo jakima a slabima je puno lošije“, kaže jedna od njih.

I grupa Hrvata iz Stubičkih Toplica je bila u Kumrovcu. Razočarani su, kažu, hrvatskim političarima koji su sve uzeli samo za sebe.

„Svatko je ulovio svoju fotelju. U Hrvatskoj ima najviše onih koji su nas doveli na prosjački štap. Mi smo svi radili. Ja sam radio u Njemačkoj i kad je došao Tito u posjetu uvijek se interesovao za radnike, kako je radnicima“, kaže jedan.

Jedan Slovenac je došao iz Ljubljane.

„Proslavljamo Dan mladosti i spominjemo maršala Tita. Za nas je bilo nekada bolje nego sad u kapitalizmu“. Ljut je, kaže, na slovenačke političare koji ne žele priznati nekadašnji napredni socijalistički režim. Na pitanje šta bi Tito uradio sa tajkunima da je živ, odgovara:

„Da je Tito živ ne bi ih više bilo!“

Došlo mnogo mladih

U Kumrovcu je bila i grupa antifašista iz Srbije. Srboljub Manojlović je član Izvršnog odbora Saveza antifašista Srbije. Kaže da je oduševljen što je mogao prisustvovati ovako impozantnom skupu.

„Mi se borimo protiv neofašističkih snaga u Srbiji i u drugim bivšim republikama“, kaže on. Ogorčen je, kaže, na medije u Srbiji koji ignorišu srbijanske antifašiste.

Jedan od organizatora skupa, Tomislav Badovinac predsjednik Saveza društava Josip Broz Tito Hrvatske, kaže da je zadovoljan što u Kumrovcu vidi veliki broj mladih ljudi.

„Ne kažem da su svi mladi ljudi zaljubljeni u njega, nego da žele doznati nešto više o njemu. I to je dobro“, ističe on.

Kaže da je daljina spiječila mnoge da dođu u Kumrovec. Društva nemaju mnogo novca, a primjera radi, udruženje koje je došlo iz Dubrovnika, moralo je plati autobus 16.000 kuna.

Ali oni koji su došli, nisu se pokajali. Nakon što je završio zvanični program, fešta je u stvari tek počela. Prvo se zaigralo kolo, a onda se masa preselila u obližnje kafiće i lokale. Pilo se pivo, pjevalo se i igralo, kao nekada. Sve je isto, samo njega nema.