Dramatično „rezanje“ pomoći siromašnim zemljama? | Politika | DW | 16.04.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

OECD

Dramatično „rezanje“ pomoći siromašnim zemljama?

Tokom 2020. godine bogate industrijske zemlje su bile izdašne u slanju pomoći za razvoj siromašnijim zemljama, pogotovo kao pomoć u borbi protiv pandemije. U ovoj godini bi volumen pomoći mogao biti znatno smanjen.

Najprije dobra vijest. U protekloj godini je razvojna pomoć u svijetu dosegla svotu od oko 161 milijarde američkih dolara. To je novi rekord u slanju pomoći od strane zapadnih industrijskih zemalja, odnosno članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

- pročitajte i ovo:  OECD: oporavak od korone trajat će dugo

To je (kad se uvaži i stopa inflacije) realan rast od 3,5%. I to je impresivno. Veliki dio te pomoći iskorišten je kao pomoć u borbi protiv korona-pandemije. To je dokaz da zemlje OECD-a tokom pandemije nisu mislile samo na sebe.

Nešto manje su te brojke impresivne kad ta covid-sredstva za siromašne zemlje usporedimo s financijskim sredstvima koja su industrijske zemlje upotrijebile kao potporu vlastitih nacionalnih ekonomija.

„Vlade su diljem svijeta u vezi s koronom usvojile programe ekonomske pomoći od oko 16 bilijuna dolara“, kaže glavni tajnik OECD-a Angel Gurría. Samo jedan posto te svote je dakle uplaćen na konto krizne pomoći siromašnim zemljama.

I to nije sve. Udio razvojne pomoći u bruto domaćem proizvodu je tokom pandemijske 2020. godine doduše lagano porastao s 0,3 na 0,32 posto. Ali je to još uvijek jako daleko od 0,7, što je cilj Ujedinjenih naroda. Ali je li taj minimalni rast – stvarno rast? S obzirom na to da je zbog krize praktički u svim zemljama OECD-a registriran veliki konjunkturni pad, udio razvojne pomoći ostaje isti čak i ako se „sreže” sredstva uplaćena u fond za pomoć siromašnijima.

Deutschland Corona-Sofortprogramm des Entwicklungsministeriums vorgestellt

Gerd Müller (CSU), savezni ministar zadužen za razvojnu pomoć

Razlike među članicama OECD-a

Članice OECD-a izdvajaju vrlo različite svote za razvojnu pomoć. Samo šest zemalja je ostvarilo UN-ov cilj od 0,7 bruto društvenog proizvoda: Danska, Luksemburg, Norveška, Švedska, Velika Britanija i – po drugi put nakon 2016. – Njemačka.

Njemačka je po privremenim podacima u protekloj godini za pomoć u razvoju izdvojila 0,73% svog BDP-a. U tu svotu su ipak uključeni i izdaci za izbjeglice koje se nalaze u Njemačkoj. Kad bi se iz ukupne svote za razvojnu pomoć odbili ti izdaci, onda bi došli do podatka od 0,66 posto. U apsolutnim brojkama to znači da je Njemačka, nakon SAD-a, drugi najveći donator pomoći za razvoj – s 25 milijardi eura godišnje.

"Test multilateralizma"

I tu smo odmah i kod najvažnije loše vijesti: U idućoj godini bi volumen razvojne pomoći mogao biti drastično „srezan“. Donatori bi, kako se očekuje, mogli imati pune ruke posla sa savladavanjem posljedica pandemije. Njemački ministar razvojne pomoći Gerd Müller (CSU) upozorio je: „Financijski plan saveznog Ministarstva financija za iduće godine predviđa pad razvojne pomoći za oko četvrtinu. Globalne posljedice pandemije tako ne možemo savladati. Neće korona proći ni u idućoj godini.“ Slična rezanja budžeta za razvojnu pomoć mogu se očekivati i u drugim industrijskim zemljama.

"Ova kriza je ozbiljan test za multilateralizam”, kaže glavni tajnik OECD-a Gurría. On zahtijeva puno više napora oko nabavke cjepiva za zemlje u razvoju. Inicijativa Covax, čiji je cilj upravo nabavka vakcina za siromašnije i siromašne zemlje svijeta, pati od manjka sredstava, dodaje on.

Palästina COVID-19 | COVAX Initiative | Ankunft der Impfstoffe

Covax želi pomoći siromašnim zemljama slanjem cjepiva

Lockdown gori od koronavirusa?

Njemački ministar razvojne pomoći Gerd Müller u virusu ne vidi samo opasnost za globalno zdravlje ljudi. Pandemija je prouzročila i dramatičnu ekonomsku krizu, odnosno veliku glad u svijet, opominje savezni ministar. Oko 300 milijuna ljudi je ostalo bez posla: „A budući da više ne stižu lijekovi, na primjer za sidu, tuberkulozu ili malariju, u Africi će vjerojatno od posljedica lockdowna umrijeti više ljudi nego od posljedica zaraze koronavirusom. Postoji bojazan da će zbog toga mnoge zemlje biti zakočene u svom razvoju, odnosno da će ih to sve i unazaditi za nekoliko godina u njihovom razvoju."

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu