Drašković u sjedištu NATO saveza | Politika | DW | 25.01.2005
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Drašković u sjedištu NATO saveza

Ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore (SiCG) Vuk Drašković jučer se u Bruxellesu sastao s glavnim tajnikom Jaap de Hoop Scheffer i ambasadorima 26 zemalja članica NATO savez. Glavne teme bile su situacija u Srbiji, priključenje Partnerstvu za mir NATO saveza i Europskoj Uniji.

Vuk Drašković, ministar vanjskih poslova SiCG

Vuk Drašković, ministar vanjskih poslova SiCG

«Moram kazati da su sve poruke ovoga puta bile identične i kristalno jasne. Srbija i Crna Gora su u srcu jugoistočne Europe, u srcu zapadnog Balkana. Ključni smo faktor stabilnosti. Nitko ne želi da budemo ključni faktor nestabilnosti, zaslužujemo europsku budućnost. U ovom trenutku ispunjavamo sve uvjete i za Partnerstvo za mir i za studiju izvedivosti za ubrzani hod prema europskim integracijama i prema Europskoj Uniji», naglasio je ministar vanjskih poslova SiCG Vuk Drašković, nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Schefferom i ambasadorima NATO-a u Bruxellesu. Drašković je međutim upozorio kako neće biti ništa od svega toga ako se ne ispune obveze prema Tribunalu u Haagu.

«Rečeno je da to nisu obične optužnice i da to nije obično sudsko pitanje, već da je to pitanje morala, jer ljudi su optuženi za ratne zločine i s moralnog stanovišta ako bi za trenutak zanemario zakon, nema, niti može biti bilo kakvog pomaka dok se ovaj problem ne riješi, a može se samo tako rešiti što će svi da se suoče s pravdom, pa neka sud odluči», kazao je Drašković.

Od konkretnih imena optuženih spominjani su prije svega Karadžić i Mladić, izvjestio je novinare ministar ali i dodao da se pitanje suradnje odnosi na sve optužene. Rokovi su spominjani u smislu da vrijeme istiće i da se gubi strpljenje, kazao je ministar. On je priznao kako svijet i NATO želi da Srbija postane faktor stabilnosti, ali ako se to ne dogodi da će tada posljedice snositi srpski narod, upozorava Drašković i dodaje:

«Ako ne bi bilo tog Haaškog kamena, kada bi on bio ukljonjen, Srbija bi idućeg mjeseca bila u Partnerstvu za mir, mi bismo odmah dobili studiju o izvedivosti i po ubrzanom postupku bismo ušli i u NATO pakt. Da li je to u pitanje godina više manje, ali imali bismo sve privilegije da po skraćenom postupku uđemo u Europsku Uniju, možda zajedno i s Hrvatskom».

Upitan za mogući pad vlade oko pitanja suradnje s Haaškim sudom Drašković je odgovorio: «Pad Vlade? Moguć je pad Srbije! Ukoliko Srbija ostane izvan europskih tokova onda je to pad Srbije. Ja razmišljam u tim kategorijama», priznao je Drašković i dodao: «Mnogo je načina da se ovo riješi i to vrlo brzo, ukoliko ljudi zaduženi za sve ovo pokažu maksimum odgovornosti pred nacijom i pred državom», poručuje Drašković koji je posebno istaknuo sugestiju koja mu se dopala da se u Srbiji otvori generalna debata o tome koji su to putevi pred Srbijom i što joj svijet nudi i garantira.

Ministar je prokomentirao i najnoviji izvještaj Međunarodne krizne skupine o Kosovu. Takvo rješenje bilo bi za Draškovića: «katastrofalno po generacije, po budućnost albansko-srpskih odnosa, u ostalom, pravno je nemoguće osim ako se pogazi povelja UN-a. Ne može po povelji UN-a da se formiraju države na teritoriji suverenih država protivno njihovoj volji, a Srbija i Crna Gora su protiv nezavisnosti Kosova», naglasio je Drašković.

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.