Doktori na meti napadača

Borbe su uglavnom počinjale odmah po zalasku sunca, priča hirurg Hannes Pietschmann, koji je u maju proveo dvije sedmice u Južnom Sudanu, radeći za organizaciju "Ljekari bez granica" i dodaje: "Morali smo tražiti skloništa, naoružani samo "tašnom za preživljavanje" u kojoj je bila voda, hrana, papiri i novac."

Kada se nisu vodile borbe, hamburški hirurg se brinuo o prostrijelnim ranama, koje je zadobilo 15.000 prognnaih, smještenih u izbjegličkom logoru u blizini grada Bentiu na sjeveru zemlje. "U šatorima u kojima su ležali ranjeni vladala je nesnosna vrućina, rane su bile grozne, na njih se lijepilo mnoštvo muha koje niste mogli otjerati a zavoji su bili stari", opisuje Pietschmann katarstrofalno stanje u kojima su se nalazili pacijenti. Teški bolesnici nisu se ni usudili da potraže pomoć ljekara iz inostranstva, iz straha da ne postanu meta napada.

Ciljani napadi na ljekare

Zas sve to, kako kaže njemački hirurg iz Hamburga, postoji dobar razlog. Proteklih mjeseci su naoružane grupe ciljano napadale bolnice u kojima su radili "Ljekari bez granica" i ubijali pacijente. Tako su saradnici organizacija za pomoć u opustošenoj bolnici u Malkalu pronašli 14 pacijenata, koji su ubijeni u svojim bolničkim krevetima. Ovaj grad je u borbama ovoga proljeća skoro potpuno uništen.

Ciljani napadi na humanitarne organizacije i strane ljekare, koji samo pomažu ranjenima i nemaju nikakve političke ciljeve, nisu iznimka. U Centralnoafričkoj Republici su u aprilu ubijena tri saradnika organizacije "Ljekari bez granica", dok su u Siriji pet članova držani mjesecima kao taoci. "To su dramatična kršenja međunarodnog humanitarnog prava", izjavio je Frank Dörner iz organizacije "Ljekari bez granica" tokom predstavljanja izvještaja za ovu godinu u Berlinu. Humanitarno međunarodno pravo stavlja pod posebnu zaštitu ne samo ranjene i bolesne nego i sve one koji im pomažu.

Povlačenje iz Somalije

Najdramatičniji je bio razvoj situacije prošle godine u Somaliji. Nakon 22 godine pružanja pomoći "Ljekari bez granica" su se povukli iz Somalije. Oni nisu mogli garantovati sigurnost za svojih 1.500 saradnika u ovoj zemlji. "Bila je to najteža odluka od osnivanja ove organizacije prije 40 godina", rekao je Dörner. U mnogim dijelovima Somalije su "Ljekari bez granica" bili jedini koji su pružali medicinsku pomoć. "Kada smo napuštali zemlju znali smo da ostavljamo ljude koji ovise od naše pomoći. Znali smo da će se enormno povećati broj smrtnih slučajeva", naglasio je Frank Dörner.

Somalijski zvaničnici nisu ništa učinili da spriječe napade na strane ljekare, štaviše neki su u njih bili uključeni. Nakon što je organizacija od 1991. u Somaliji izgubila 16 saradnika, rizik i opasnost za život ljekara je postao nepodnošljiv.

Sve više napada

Povećanje broja teških napada na pripadnike organizacije "Ljekari bez granica" Frank Dörner ocjenjuje kao novi i uznemirujući razvoj situacije. Razlog vidi u činjenici da su pojedine vlade uz pružanje medicinske pomoći slijedile političke ciljeve. To je imalo negativne posljedice na humanitarne organizacije i organizacije za pomoć . S tim u vezi Dörner je iznio i konkretan primjer. Tako je CIA 2011. pod izgovorom besplatne kampanje vakcinisanja tražila vođu Al Kaide Osamu bin Ladena. "Jedan pakistanski doktor je tako ovoj američkoj tajnoj službi pružio veoma važne informacije. Nakon toga su u Pakistanu ubijeni pojedini aktivisti koji su učestvovali u kampanji vakcinacije."

Posebno je problematično kada vlade proglase humanitarne organizacije svojim partnerima, kao što je to objavljeno u publikaciji američkih vojnih snaga "Counter Insurgency Manual". "Takvi dokumenti se čitaju", upozorava Dörner: "Kada se "Ljekari bez granica" i Međunarodni Crveni krst proglase kao neka vrsta civilne "produžene ruke" američkih snaga, onda je to za nas ogroman problem."

U tom slučaju humanitarne organizacije dospijevaju u nevolju i pod veliki pritisak. "Jedina zaštita koju imamo je činjenica da smo nezavisni, neutralni i da se ne stavljamo ni na čiju stranu", naglasio je Dörner, čija humanitarna organizacija "Ljekari bez granica" radi bez zaštite bilo kakvih naoružanih snaga.

Strategiju njemačke vlade "umrežena sigurnost", koja podrazumijeva povezivanje vojne i humanitarne pomoći, "Ljekari bez granica" odbacuju. Oni apeluju na njemačku vladu da odustane od te strategije, posebno imajući u vidu rastući broj mirovnih misija u inostranstvu u kojima učestvuju pripadnici njemačke vojske Bundeswehra.