Dogovor za Mostar i Izborni zakon – bez prevelikog optimizma | Politika | DW | 18.06.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Aktuelno

Dogovor za Mostar i Izborni zakon – bez prevelikog optimizma

„Mostar više nije grad slučaj“, rečeno je nakon sporazuma o izborima u hercegovačkom središtu, ali i promjenama Izbornog zakona BiH. Međutim, nisu svi optimisti, a pitanje je i zašto se toliko dugo čekalo?

Postignut je dogovor koji se u Mostaru, Bosni i Hercegovini, ali i van granica ove zemlje, čekao punih 12 godina. Predsjednici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović i Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović potpisali su „politički sporazum" o održavanju izbora u Mostaru.

Time su se, kako je pojašnjeno u srijedu (17.6.) na zajedničkoj pres konferenciji, stvorili uslovi za održavanje lokalnih izbora u hercegovačkom središtu i izmjene Statuta Grada Mostara koje bi trebale biti usvojene na prvoj konstituirajućoj sjednici nakon izbora novog Gradskog vijeća. Rečeno je da su stvorene i osnove za izmjene Izbornog zakona BiH.

Mostarski politolog Ilija Šagolj kaže da je inače optimista, pa i u ovom slučaju, iako se pribojava da bi implementacija dogovorenog mogla naići na brojne prepreke. „Sporazum je potpisan, ali zašto se toliko dugo čekalo? Svi se sada pitamo kako dalje? Hoće li biti moguće provesti u djelo sve što su politički lideri dogovorili? Mostar je poznat po blokadama i bojim se da bi se i ovoga puta nešto nepredviđeno moglo iskomplicirati. Mislim da je ovo urađeno pod pritiskom međunarodne zajednice i Američke ambasade. Kamo sreće da je sve dogovoreno ranije", kaže Šagolj za Deutsche Welle.

Bosnien-Herzegowina feiert Tag der Unabhängigkeit gespalten
(DW/Vera Soldo)

Mostarski politolog Ilija Šagolj se pribojava da bi implementacija dogovorenog mogla naići na brojne prepreke

„Truli dogovor" stranaka koje decenijama poništavaju Mostar

Bosanskohercegovački pisac i režiser, Mostarac Gradimir Gojer ne dijeli optimizam političkih lidera. „Ne djelim optimizam Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića, prije svega zato što je sporazum koji se odnosi na izbore u Mostaru vezan za promjene Izbornog zakona BiH. Smatram da se radi o truloj političkoj nagodbi dvije stranke koje Mostar decenijama poništavaju", tvrdi Gojer.

Zbog neodržavanja izbora u Mostaru, BiH je proglašena krivom i pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Irma Baralija, Mostarka koja je pred sudom u Strazburu tužila državu BiH, kaže da je „trećina njenog života" prošla u političkim tenzijama između HDZ-a i SDA oko Mostara. „Kad živite ovdje i gledate šta se dešava i trpite razne njihove mahinacije, novac koji nestaje, preduzeća koja propadaju, i onda jučer te dvije stranke koje su to sve radile, sjedaju za sto i potpisuju nešto. Sada hoće da se pitaju i u budućnosti. Naravno da mi je drago što se pomjerilo s mrtve tačke, ali kad vidim šta su potpisali i šta su predstavili, duboko sam potresena", kazala je Baralija za N1 televiziju, nezadovoljna detaljima dogovora o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Kada je riječ o rješenjima za Mostar, Baralija smatra da nije napravljen nikakav iskorak u odnosu na model koji je važio proteklih 12 godina.

Irma Baralija (Naša stranka)

Irma Baralija je zbog situacije u Mostaru pred sudom u Strazburu tužila državu BiH i kaže da je „trećina njenog života" prošla u političkim tenzijama između HDZ-a i SDA

Ništa bez „zavrtanja ruku"

Bosanskohercegovački sociolog, profesor Slavo Kukić nada se da će, nakon 12 godina, u Mostaru ponovo biti izbora, jer je bilo „zavrtanja ruku", što je izraz kojim se u BiH opisuje politički pritisak međunarodne zajednice, u ovom slučaju Američke ambasade i Delegacije Evropske unije u BiH.

„Što se Mostara tiče izbora možda i bude, jer izgleda da je bilo 'zavrtanja ruku'. Što se Izbornog zakona kao cjeline tiče, iz izjava koje su uslijedile naslućuje se da stajališta nisu ni milimetar bliže. Dakle, tu ne predviđam rješenje u naredna tri mjeseca, što je vrijeme koje je navedeno kao rok u jučerašnjem sporazumu", upozorava Kukić.

A u dijelu sporazuma koji se odnosi na promjene Izbornog zakona BiH navodi se, između ostalog, da će se izmjene bazirati na „legitimnom izboru i legitimnom političkom predstavljanju" konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim nivoima, u Predsjedništvu BiH i Domovima naroda. U toj odredbi, opozicijska Socijaldemokratska partija (SDP) BiH vidi ostvarenje zahtjeva Čovićevog HDZ-a, a lider SDP-a Nermin Nikšić oštro kritikuje SDA da je „ponovo prodala interese Mostara i BiH". „Dragan Čović može biti zadovoljan, ispunjene su mu želje", navodi Nikšić.

Bosnien Besuch russischer Außenminister Sergei Lawrow (Klix.ba)

Izetbegović i Čović juče su potpisali sporazum u Mostaru, a Međunarodna zajednica je pozdravila taj korak.

Sporazum na zadovoljstvo „legitimnih"

S druge strane, Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH pozdravlja sporazum o Mostaru i promjenama Izbornog zakona jer se njime „rješavaju ključne političke prepreke" za funkcioniranje Mostara, ali i BiH.

„Ova dva velika Sporazuma čine toliko očekivani iskorak u konačnom rješavanju prepreka za održavanje izbora u Gradu Mostaru i funkcioniranje ključnih institucija u BiH koje trebaju zaštititi legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH kao i Evropskog suda za ljudska prava", rečeno je iz HNS-a.

Koalicijski partner SDA, Demokratska fronta (DF) Hercegovačko-neretvanskog kantona pozdravila je sporazum koji bi trebao omogućiti održavanje lokalnih izbora u Mostaru, uz „oštro negodovanje" što su partneri iz međunarodne zajednice političku scenu Mostara reducirali na dvije političke stranke (HDZ BiH i SDA). „A radi se o političkim strankama koje su najodgovornije za neprimjereno dugi izostanak demokratskih izbornih procesa u Mostaru", saopćeno je iz Kantonalnog odbora DF-a.

Optimizam međunarodne zajednice

Međunarodna zajednica je, sudeći prema prvim reakcijama, zadovoljna. U kratkom komentaru za Deutsche Welle, direktor predstavništva Fondacije Konrad Adenauer u BiH Sven Petke ističe da je postignuti dogovor „korak u pravom pravcu".

Građani Mostara još od 2008. godine nisu birali gradonačelnika, i postignuti dogovor je zato korak u pravom pravcu. Nadam se da će uslijediti dodatni koraci kako bi građani Mostara mogli birati svoju lokalnu vlast", rekao je Petke.

„Evropski sud je donio odluku da je 12 godina predug period da se građanima Mostara uskrati pravo na glasanje i to je zaista mnogo vremena. Pozvao sam i Izetbegovića i Čovića da razgovaraju o izborima u Mostaru. To je bio početak ozbiljnih razgovora i diskusija. Prije dvije godine smo bili blizu dogovora. Ovaj dogovor u Mostaru bit će veoma važan ne samo za Mostar, već za cijelu BiH", kazao je američki ambasador Eric Nelson komentirajući za BHRT „politički sporazum" HDZ-a i SDA.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije