Dodikove izmišljotine | Politika | DW | 14.09.2009
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Dodikove izmišljotine

Izjava Milorada Dodika, premijera Republike Srpske, da je zločin na tuzlanskoj Kapiji i stradanje 71 mlade osobe insceniran, izazvala je žestoke reakcije. Dodikova izjava ocjenjuje se kao bezobzirna i beskrupulozna.

default

Milorad Dodik negira zločin na tuzlanskoj Kapiji

Premijer RS-a Milorad Dodik je u Bijeljini prije tri dana rekao: “Kao što su inscenirane Markale koje su poslužile za izolaciju srpske strane, tako mnoge analize govore da se i tamo radi o podmetnutoj eksploziji, jer je dan ranije u centru za obuku muslimanske vojske u Živinicama od eksplozije stradao značajan broj momaka. Oni su dovezeni mrtvi i inscenirana je situacija, a onda se postavlja pravosudni sistem da to i potvrdi“. Ova izjava šokirala je Tuzlake, posebno porodice žrtava sa tuzlanske Kapije koji su zatražili da se Dodik proglasi nepoželjnom osobom u ovom gradu.

Vrijeđanje žrtava

Kapija Tuzla

Spomenik žrtvama masakra

Dodikova izjava o insceniranom stradanju mladih osoba na tuzlanskoj Kapiji 25.maja 1995.godine, od „muslimanske vojske“, kada je od jedne topovske granate ispaljene sa položaja Vojske RS-a poginula 71 mlada osoba, povrijedila je građane Tuzle, posebno roditelje nastradalih na Kapiji. Prije tri mjeseca pred Sudom Bosne i Hercegovine za zločin na tuzlanskoj Kapiji osuđen je na 25 godina zatvora Novak Đukić, oficir Vojske Republike Srpske. Opštinska komisija za civilne žrtve rata u Tuzli danas (14.09) je održala konferenciju za štampu na kojoj je Dodikovu izjavu okvalifikovala kao „izmišljotinu“ koja vrijeđa roditelje žrtava ali i državne organe Bosne i Hercegovine. Komisija je zatražila da se Dodik proglasi nepoželjnom osobom u Tuzli.

Dino Kalesić, otac dvogodišnjeg Sandra koji je poginuo na tuzlanskoj Kapiji 25.maja 1995.godine, kaže da nije toliko problem u ovoj ili sličnim Dodikovim izjavama koliko to što izostaju reakcije javnosti i institucija sistema: „Ako mi odlučimo da svaki dan pričamo o tome da našu djecu izvedemo na pravi put, dakle da ih naučimo o onome šta se desilo, da im kažemo šta je bilo u njihovoj bliskoj istoriji, i naravno da ih učimo da vole a ne da mrze, onda ove izjave neće imati dovoljno težine“, kaže Kalesić.

Inzko na potezu

Predsjednik Fondacije „Istina, pravda i pomirenje“ iz Tuzle Sinan Alić smatra da je za ovako drsku izjavu Milorada Dodika odgovoran cisoki predstavnik Valentin Incko zbog toleriranja njegovih ranijih izjava: „Ja ne znam da li mu (Dodiku) je majka ili otac živ. Da jesu vjerovatno bi mu rekli – sone, nad mrtvima se nemoj iživljavati. Pogotovo nad nevinom djecom koja ginu. Dakle, bez obzira da li su poginuli u Tuzli ili bilo gdje“, kaže Alić podsjećajući kako je upravo zbog sličnih izjava Bosni i Hercegovini.

Ova fondacija je uputila visokom predstavniku u BiH Valentinu Inzku otvoreno pismo u kome ističe da mu zamjera što mirno posmatra "bezobrazno ponašanje" premijera Republike Srpske Milorada Dodika i u kome traži od Inzka da zaustavi "divljačko ponašanje laktaškog kabadahije". U pismu se navodi i to da između Dodika i Karadžića nema razlike, jer "nijedan ni drugi nisu birali sredstva za ostvarenje svojih ciljeva: jedan je na ovim prostorima najavljivao i sijao smrt, a drugi se toj smrti ruga".

Valentin Inzko

Mnoga udruženja građana Tuzle traže da Inzko reaguje na Dodikove izjave

Na Dodikovu izjavu reagovalo je i Udruženje “Istina za pravdu” koje je navelo da je izjava “bezobzirna i beskrupulozna u pogledu ratnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, naročito prema masakrima počinjenim od strane srpske vojske nad civilima.“

Udruženje „Front“ poziva premijera RS-a Milorada Dodika da se najponiznije izvini porodicama tuzlanske omladine nastradale 25. maja 1995. na ''Kapiji''.

Autor: Samir Kahrović

Odg. urednica: Belma Fazlagić - Šestić

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.