1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Dodik i Dodici ne žele u EU

22. oktobar 2009

Vara li se Carl Bildt u ocjeni da se bh-političari slažu u jednom: ulasku BiH u NATO i EU? Prijetnje EU ostaće bez odjeka u BiH, piše danas štampa na njemačkom jeziku. I konstatuje: Dodiku i Dodicima ne treba EU.

https://p.dw.com/p/KChs
Premijer RS Milorad Dodik udobno se namjestio u svom entitetuFoto: picture-alliance/dpa

Austrijski Die Presse danas je objavio pismo koje su u nedjelju javnosti proslijedila tri bivša visoka predstavnika Petritsch, Ashdown i Schwarz-Schilling ali i komentar pod nazivom "Prijetnje bez odjeka". "Svi političari u BiH su službeno za učlanjenje u EU. Ali za ne mali broj njih je status kvo krajnje poželjan", piše die Presse i dodaje: "Prijetnja je zvučala pompezno. BiH neće dobiti ulaznicu za Evropu. Tek kada ispuni sve uslove, prije svega promijeni Ustav, put ka EU je otvoren, rekao je razljućeni Carl Bildt.

EU und USA setzen Bosnien Frist für Reformen
Predsjedavajući EU Carl Bildt razljućen ishodom najnovije runde "Butmirskih pregovora"Foto: Fena

Švedski predsjedatelj Evropskom Unijom imao je sve razloge za ljutnju: Bošnjački, srpski i hrvatski političari odbacili su njegov prijedlog ustavne reforme. Djeluje li prijetnja BiH-i, drugo je pitanje. Doduše, rekao je Bildt, posvađani bh-političari slažu se u najmanju ruku po pitanju želje za učlanjenjem u NATO i EU. Ali da li se on možda u tome vara? Naravno da se vođe tri naroda zaklinju svojim biračima da ništa ne bi radije uradili nego odveli svoju zemlju u raj zvani Evropa. De facto je pravi raj za njih održati nepromijenjenu situaciju -status kvo. To posebno važi za Dodika. On se u svojoj "Srpskoj Republici" udobno namjestio. Tu je on najvažnija "persona", bilo da se radi o politici ili ekonomiji. Kad god mu neko sa strane želi uzeti dio njegove moći i vlasti, on srpski narod poziva na "borbu za opstanak". Promjene Ustava ili ulazak u EU Dodiku i Dodicima ne trebaju. Stoga ih se prijetnje EU neće baš dojmiti", piše Die Presse.

Jedna zemlja, trinaest vlada

Sitzung beider Kammer des Parlamentes BuH
Parlament BiHFoto: DW

Sueddeutsche Zeitung donosi članak pod nazivom "Jedna zemlja, trinaest vlada". Dejtonski sporazum stvorio je komplikovanu tvorevinu BiH sa 13 vlada, 180 ministara, tri predsjednika i više od 700 poslanika. To je previše za jednu siromašnu, ratom opustošenu zemlju od četiri i po miliona stanovnika. Osim toga tri naroda sa svojim pravom veta mogu blokirati svaku reformu. Posljedice su katastrofalne. Zemlja zapada u letargiju iz koje ne može da izađe. 45% stanovnika je, 14 godina nakon rata, nezaposleno. Privreda, kojom je u Titovo vrijeme dominirala država, je u krhotinama. 2 milijarde eura strane pomoći je, kako je pokazala istraga koju je pokrenuo bh-parlament, nestalo je u mračnim kanalima korupcije. U takvom stanju BiH ne može ispuniti uslove za kasniji pristup EU. To se pokazalo i u proljeće kada su bosanski Srbi blokirali niz zakona u zajedničkom parlamentu, koji su postavljeni kao uslov za uvođenje bezviznog režima. Nakon velikih kritika sa Zapada, zakoni su usvojeni. Da bi ostvarili progres u zemlji, SAD i EU žele da ukinu tročlano Predsjedništvo i uvedu jednog predsjednika, i dva zamjenika, koji bi pravo veta mogli koristiti samo u slučaju rata. I NATO je upozorio BiH da nije moguće priključenje sa tročlanim Predsjedništvom. Glasanje u državnom Parlamentu bi osim toga trebalo biti pojednostavljeno i trebali bi se ukinuti mehanizmi, koji omogućuju blokadu. Tome se protivi prije svega vođstvo RS. Premijer entiteta Milorad Dodik odbacuje prenos nadležnosti na centralne institucije vlasti u Sarajevu. On traži da se u novi Ustav unese pravo na otcjepljenje entiteta.

Ne ispuštati uzde u BiH

EU und USA setzen Bosnien Frist für Reformen
Najnovija runda Butmirskih razgovora okončana bez rezultataFoto: FENA

Kako bi zavađene bosanske pijetlove pridobila za promjene, Evropska Unija mami ponudom da pretvori funkciju međunarodnog nadzornika, odnosno visokog predstavnika u funkciju specijalnog predstavnika Evropske Unije. Specijalni bi imao puno manje nadležnosti od visokog predstavnika. Sadašnji visoki predstavnik ima mogućnost donošenja zakona i smjenjivana neposlušnih političara. Prije svega Dodik ima veliki interes da ovakvi kontrolori napuste zemlju. Dodik je i pod sumnjom za korupciju i svo vrijeme stvara atmosferu protiv stranih sudija i pravnika, tražeći da oni napuste BiH. Još je opasnije što Dodik pokušava da umanji dimenzije genocida u Srebrenici. Stoga tri bivša visoka predstavnika u BiH Petritsch, Ashdown i Schwarz-Schilling apeluju i traže od međunarodne zajednice da ne ispušta uzde iz ruku u BiH. I posljednja runda Butmirskih razgovora okončana je bez rezultata. Naredne sedmice bi trebao uslijediti nastavak", zaključuje Sueddeutsche Zeitung.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić