Dodik i Čović bi mogli dezintegrirati BiH | Kiosk | DW | 04.10.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Kiosk

Dodik i Čović bi mogli dezintegrirati BiH

Komplicirani politički sistem BiH, predizborni politički haos, "Pravda za Davida" i strani uticaji u BiH teme su o kojima pišu mediji na njemačkom govornom području.

Bosna i Hercegovina ima najkomplikovaniji politički sistem u Evropi, a neki pak kažu, na cijelom svijetu. Od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. ova zemlja se sastoji od dva entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske. Tu je i Distrikt Brčko, koji je pod kontrolom državne vlade. Entiteti, država, kao i Distrikt Brčko imaju sopstvenu izvršnu i zakonodavnu vlast, piše Tageszeitung.

Ovaj list dalje navodi kako će se predstojećeg 7. oktobra birati zastupnici tih parlamenta i članova tročlanog predsjedništva. Dodatno će se birati kandidati za kantonalne parlamente u Federaciji BiH, kao i za parlament Distrikta Brčko. U igri su: 14 odvojenih parlamenta, pet predsjednika, stotine političkih  predstavnika, među kojima je 136 ministara.

"Dvojica 'jakih ljudi' tijesno sarađuju: Milorad Dodik iz Republike Srpske i Dragan Čović iz Federacije BiH. Ukoliko oni budu pobjednici na izborima, treba se pribojavati nastavka dezintegracije zemlje. Dodik je u više navrata tokom posljednjih nekoliko godina izrazio želju da srpski entitet želi da se otcijepi od države u cjelini. Čović je druge strane žestoko zagovara uspostavljanje trećeg entiteta, u kome bi dominirali Hrvati, a time i raspad Federacije Bosne i Hercegovine (bosnjacko-hrvatske federacije). Dodik i Čović bi zajedno mogli nadglasati trećeg  člana državnog predsjedništva, Bošnjaka."

Zeljko Komsic Präsidium Bosnien Herzegowina Sarajevo (klix.ba)

Željko Komšić bi mogao pomrsiti račune Čoviću i biti izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH

Dodikova i Čovićeva pobjeda još nije sigurna

Navodi se i kako  njihova izborna pobjeda još nije sigurna:"Dodikov potentni protukandidat je dosadašnji član Predsjedništva BiH, liberalni Mladen Ivanić. Na to sve se nadovezuje i nešto što svake sedmice već mjesecima okuplja i do deset hiljada ljudi, a to je pokret 'Pravda za Davida' – koji zahtijeva rasvjetljenje ubistva mladog Davida Dragićevića – te dovodi u pitanje cijeli politički sistem Republike Srpske.

Također je ugrožena i pobjeda Dragana Čovića. Istina, njegova Hrvatska demokratska zajednica - HDZ BiH može računati sa većinom u zapadnoj Hercegovini i hrvatskim enklavama u srednjoj Bosni, ali po zakonu Bošnjaci na predsjedničkim izborima mogu izabrati Hrvata. Čovićev protivnik je Hrvat iz Sarajeva Željko Komšić, koji se sprema da pobijediti Čovića. On je osnivač Demokratske fronte i protivnik hrvatskih nacionalista, kao i zagovornik građanske države, u kojoj bi svi građani, bez obzira na nacionalnu pripadnost, imali ista prava."

Autor članka se osvrće i na HDZ-ov pokušaj tokom posljednjih mjeseci da se promijeni izborni zakon, te ističe kako je  Komšić od članova rukovodstva te stranke okarakteriziran kao neko ko nije "pravi Hrvat".

Russland Wladimir Putin & Milorad Dodik, Präsident Republika Srpska in Sotschi (Reuters/Sputnik/Mikhail Klimentyev/Kremlin)

Izostanak interesa EU za BiH koriste druge zemlje koje šire svoj uticaj

Sve više stranih uticaja u BiH

U Bosni i Hercegovini se smanjio uticaj EU, ali se povećala prisutnost Rusije, Turske, Saudijske Arabije i Kine, piše austrijski "Kosmo".

"Bosna i Hercegovina nije uvijek bila pravedno tretirana u svom pristupu EU", izjavila je bh. politologinja Alida Vracić u Međunarodnom institutu za mir (IIP) u Beču u povodu predsjedničkih i parlamentarnih izbora.

Ona je također istakla, kako stoji dalje u članku, da je napredak zemlje bio je veoma spor. Usljed toga je posljednjih godina smanjen i interes stanovnika za EU. Dakle, prisutnost EU više nije tako jaka u ovoj balkanskoj zemlji. A kada se smanji uticaj jednog aktera, povećava se uticaj drugog. U slučaju Bosne i Hercegovine, postoje četiri takva aktera, odnosno zemlje. S jedne strane, Turska je proširila svoj uticaj, ali na kulturnom nivou, a privredni interesi Turske su pak mali. "Status moći" se, kada je ova zemlja u pitanju, stvara kroz televizijske serije i obrazovne ustanove.

U Republici Srpskoj je dominantan ruski utjecaj, navodi se dalje i dodaje kako je Vladimir Putin jedan je od najpopularnijih stranih političara u RS-u. Tokom posjete Rusiji predsjednika RS-a  Milorada Dodika, Putin je blagoslovio njegov nastup na predstojećim izborima. Veze Rusije su također bazirane na religiji i kulturi, a ne na privrednoj saradnji. S druge strane, Saudijska Arabija i Kina donose više novca. Dok Saudijci sve više ulažu u nekretnine, Kinezi dalje grade svoj koridor ka zapadu kroz projekte autocesta. Političari pak procjenjuju da će strani uticaj na izbore biti nizak. Sigurno je pak da se nezadovoljstvo stanovnika kontinuirano povećava i da je odaziv birača sve manji, zaključuje se u članku "Kosmo-a".

Banjaluka Todesfall in Bosnien und Herzegowina löst Protestwelle aus (DW/Dragan Maksimovic )

Prizor sa jednog od protestnih okupljanja u Banja Luci

Ujedinjeni u muci

"Frankfurter Algemeine" u reportaži o protestima koji se u Banja Luci održavaju pod motom "Pravda za Davida" donosi priču o borbi njegovog oca Davora za pravdu, te o tome kako je David bio liberalno odgojen mladić, koji je upao u društvo koje odbija svaki drugačiji način razmišljanja.

"Da stvari mogu ići i drugim tokom pokazuju svakodnevna okupljanja u centru Banja Luke. Mladi i stari stanovnici su tu zajedno i među njima vlada miroljubiva i neusiljena atmosfera. Nakon govora Davora Dragičevića, okupljeni izražavaju svoju sućut i potom svi zajedno pjevaju himnu "Klinac iz geta", čiji tekst je David napisao. U središtu skupa mnogi ljudi podižu skupljene šake u zrak. To je već širom zemlje postao simbol sjećanja i otpora", piše u ovom listu.

Dalje se pojašnjava i to kako su se od početka banjalučkih protesta mnoge porodice obratile Dragičeviću, a čija djeca su ubijena pod misterioznim okolnostima. Među njima je bio i Muris Memić, čiji sin Dženan je prije dvije godine stradao u bh. prijestonici Sarajevu.  

"Posebnost u tome je da je Dženan Memić bio je Bošnjak. U svakoj drugoj evropskoj zemlji bi to vjerovatno bila samo marginalna vijest, ali u Bosni i Hercegovini, gdje su granice između etničkih grupa često nepremostive, to je vrijedno divljenja."

"Nije bitno da li su to Srbi, Bošnjaci ili Hrvati. Svi smo ujedinjeni, svi smo mi ljudi koji žele pravdu", kaže Davor Dragičević. On se nekoliko puta susreo sa Murizom Memićem. Zajedno su protestovali u Banja Luci i Sarajevu. Njihove pristalice se povezuju preko Facebook grupe "Pravda za Davida" koja ima više od 300.000 članova, piše u "Frankfurter Algemeineu"

Pripremio: Faruk Šabanović   

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

   

 

Preporuka redakcije