„Dobra stranka“ dobra za tursku demokratiju

Strankama u Turskoj već 15 godina ne polazi za rukom da osnaže opoziciju u ovoj zemlji. Mnogi Turci se zbog toga uzdaju u novoosnovanu „Iyi Party" – „Dobru stranku", nacionalistički orijentirane političarke Meral Aksener. Desničarske stranke nisu novina u Turskoj. No, njihov neuspjeh 90-ih godina je oslabio većinu desno orijentiranih političara i tako otvorio put za Stranku pravde i razvoja (AKP).

„Dobra stranka" može staviti tačku na njihovu dominaciju pod vodstvom popularne Aksener. U aprilu ove godine je ta bivša ministrica unutrašnjih poslova, bez podrške ijedne stranke, postala vodeća figura kampanje protiv ustavnih promjena u korist predsjednika Erdogana.

Jaka i bez stranke

Šezdesetjednogodišnja Aksener je borac za ženska prava i ravopravnost spolova. Ona je odlučna, realistična i ubijeđena u principe moderne Turske, dakle u sekularizam. Zapadnjačku orijentaciju zemlje vidi kao njezin prirodan put. Njena blago nacionalistička retorika i respekt za tradicionalne vrijednosti u konzervativnoj zemlji prolaze dobro. Cilj: osvajanje konzervativnih, nacionalistički orijentiranih i sekularnih desno orijentiranih birača, ali i liberala.

Nakon što je 1995. godine sa centralno-desničarski orijentiranom "Strankom pravog puta" ušla u parlament, Aksener je već godinu kasnije postala prva žena ministrica unutrašnjih poslova. Dobila je ugled i izvan granica ove stranke kada je 1997. godine pružila otpor vojnom puču. Godine 2007. ujedinila se sa strankom MHP (Stranka nacionalnog pokreta). Nakon što je lider stranke Devlet Bahceli pružio podršku AKP-u u izmjeni Ustava i uvođenju predsjedničkog umjesto parlamentarnog sistema, bila je jedna od prominentnih članova stranke koja se usprotivila ovakvim ustavnim promjenama. Osnivanje nove stranke bio je naredni korak, nakon što Aksener u 2016. nije pošlo za rukom za smijeni lidera stranke Bahcelija.

Alternativa AKP-u

Novoosnovana „Dobra stranka" predstavlja širok spektar turskog društva. Među njenim osnivačima su vodeći sekularisti, kao što su Ali Turksen, te uspješni mladi poduzetnik iz tehnološke branše - Taylan Yildiz iz Googlea.

Uspjeh stranke zavisit će od toga da li će Aksener poći za rukom da nezadovoljne birače AKP-a privuče na svoju stranu i ubijedi ih u nophodnost političke alternative AKP-u. Mora ponuditi konkretna rješenja rastućim problemima u Turskoj. Odlučujuće će biti to da li će Aksener uspjeti da pridobije sekularne, srednje konzervativne birače u velikim gradovima, ali i nacionalistički-konzervativne birače ruralnih područja Anadolije. Pokrivanje tako širokog političkog spektra nije lagan zadatak.

Ako, uprkos svemu Aksener uspije, mogla bi postati prva prava opasnost za AKP. U tome leži razlog zbog kojeg joj na putu stoje brojne prepreke. Njen prvi izazov bit će da dobije dovoljno medijske pažnje za njene poruke. S obzirom na ograničene slobode medija u Turskoj, na raspolaganju joj ostaju manji, alternativni mediji te online platforme.

Ko će 2023. slaviti jubilej Republike?

Vrlo je moguće da „Dobra stranka" neće ni opstati do 2019, kada se održavaju lokalni, parlamentarni i predsjednički izbori. Ponovni izbor Erdogana bit će odlučujući da on ostvari svoj san i prema novom ustavu bude predsjednik u vrijeme jubileja 2023, odnosno stote godišnjice Republike Turske.

Uprkos tome što trenutno ima moć u rukama, Erdogan zna da njegov ponovni izbor nije neupitan. Ranije je bilo dovoljno 41 ili 42 posto glasova da dođe na vlast. U novom sistemu će biti potrebna apsolutna većina.

„Dobroj stranci" je uz brojne prepreke koje joj stoje na putu potreban optimizam. Aksener ne može računati na veliku medijsku pažnju, ali kada se na ulici priča o politici, njeno ime se ne izostavlja. Mnogi Turci polažu nadu u ovu ženu koja bi mogla biti izazov Erdoganu i tako dokazati da je demokratija u Turskoj ipak nije mrtva.