Dobitnica Nobelobve nagrade u kućnom pritvoru

Burmanska dobitnica Nobelove nagrade Aung San Suu Kyi i dalje ostaje u kućnom pritvoru. Vojno vodstvo na Mianmaru, kako se danas zvanično naiziva Burma, produžlo joj je kućni pritvor za dodatnih 12 mjeseci. Ova 61 godišnja političarka je u posljednjih 17 godina, 11 provela u zatvoru. U mnogim južnoazijskim zemljama i u Australiji demonstranti su tražili njeno oslobađanje. Maung Maung Aye, jedan poslanik opozicione Nacionalne lige za demokratijku koji živi u egzilu u Australiji zatražio je od međunarodne zajednice da izvrši pritisak na vojno vodstvo Mianmara:”Tražimo da se međunarodna zajednica založi za oslobađanje Aung San Suu Kyi. To je naša najvažnija poruka.”

Vojni vrh nije priznao rezultate izbora

Aung San Suu Kyi se 1988 godine nakon studija u Oxfordu vratila u Burmu i tamo preuzela političko vodstvo opozicije koja se zalagala za demokratiju. Na izborima 1990 godine njena partija, Nacionalna liga za demokratiju osvojila je ubjedljivu većinu, no vojno vodstvo nije želilo priznati rezultate izbora. Tada je Aung San Suu Kyi prvi put stavljena pod kućni pritvor. 1991 godine dobila je Nobelovu nagradu za mir. Ona je istina najpoznatija politička zatočenica na Burmi ali nije jedina.

Politički pritisci na protivnike režima

Prema navodima Amnesty Internationala na Mianmaru je iz političkih razloga zatvoreno više od 1.100 osoba. Mnogi od njih su teško bolesni, morali su podnositi mučenja i omalovažavanja, navodi se u najnovijem izvještaju organizacije za zaštitu ljudskih prava. SAD su krajem prošle godine Vijeću sigurnosti UN-a predali rezoluciju o stanju na Mianmaru. Kina i Rusija su međutim na usvajanje te rezolucije stavile veto. Državni sekretar u američkom ministarstvu vanjskih poslova nadležan za Aziju Christopher Hill s tim u vezi je izjavio: "Tamo smo izrazili našu i zabrinutost organizacije za zaštitu ljudskih prava zbog stanja na Mianmaru. Upozoravamo takođe da Mianmar predstavlja problem za cijeli region. Veliki broj izbjeglica koji dolaze sa ovog područja predstavljaju opterećenje za susjedne zemlje. Vojno vodstvo na Mianmaru već godinama vodi borbu protiv manjinskih naroda u zemlji, protjeruje ih iz njihovih naselja, u mnogim selima se redovno provode racije. Prema navodima Visokog komesarijata UN-a za izbjegliceu izbjegličkim kampovima na granici sa Tajlandom živi oko 140 hiljada izbjeglica iz Burme.