Djelić Bosne u srcu Berlina
27. septembar 2019
Prostorije Islamskog kulturnog centra Bošnjaka (IKB) u berlinskoj općtini Kreuzberg su tokom ovog mjeseca (septembra) posebno dobro posjećene. Razlog: obilježavanje 30-godišnjice postojanja ove najstarije institucije Bošnjaka u njemačkom glavnom gradu. Davne 1989. godine je naime grupa entuzijasta, predvođena efendijom Advanom Ljevakovićem, osnovala Islamsku zajednicu Bošnjaka. Od 1992. godine pa do 2004. ona egzistira pod nazivom Islamski kulturni centar, da bi od 2004. nosila današnje ime, Islamski kulturni centar Bošnjaka. Advan Ljevaković je svih ovih godina glavni imam zajednice. Zahvaljujući njemu i brojnim članovima i donatorima, ova institucija danas je najvažnije okupljalište Bošnjaka, ne samo iz BiH, već i iz Sandžaka, Crne Gore i Makedonije. Broji 500 registrovanih članova , a svake sedmice se ovdje na brojnim aktivnostima okuplja oko 1.000 berlinskih Bošnjaka.
Članovi posebno ponosni što su sami izgradili Centar
Prostorije u ulici Adalbert su prostrane i podijeljenje na više etaža. U prizemlju je sala za okupljanje i svakodnevno druženje, na spratovima se nalaze biblioteka, prostorija za obavljanje molitve, sobe za bosansku dopunsku nastavu. Efendija Ljevaković ponosno priča da je zgrada povoljno kupljena 2000. godine, zahvaljujući dobrovoljnim prilozima tadašnjih članova. „Sve je bilo u poprilično lošem stanju, ali mi smo renovirali dio po dio, da bi danas ovo zdanje vrijedilo par miliona eura. Mi ga i dalje njegujemo i ostavljamo u amanet budućim generacijama“.
A njih, mladih, ovdje ne fali. Bosansku dopunsku nastavu, jedinu ovakve vrste u Berlinu, posjećuje redovno 50 do 60 djece, od predškolskog uzrasta do desetog razreda, priča ponosno nastavnica Hirka Krdžić. Ona ja prije pet godina iz Tuzle zbog ljubavi došla u Berlin, te ovdje osnovala porodicu. „Moja velika porodica su ova djeca ovdje u centru i ljudi koji ga posjećuju. Znam da to zvuči vrlo sentimentalno, ali to je stvarno tako. Mi smo ovdje našli djelić Bosne. Nemate pojma koliko nam to znači, ne samo nama odraslima već i ovoj djeci, koja su rođena ovdje. Djeca u školi uče bosanski jezik, istoriju, kulturu i upoznaju se s tradicijom i to sa nevjerovatnom predanošću i entuzijazmom “, ističe Hirka Krdžić.
U Centru se, pored učenja, i pjeva
To potvrđuje i Lejla Taljević, rođena 2000. godine u Berlinu. Sa sedam godina je počela dolaziti u Islamski kulturni centar kako bi ovdje pohađala bosansku dopunsku nastavu, a od 2011., zajedno sa drugim djevojkama, pjeva ilahije i kaside u horskoj skupini koja djeluje pri centru. „Ovdje se osjećam sasvim drugačije nego sa njemačkim prijateljicama. Naš narod ima tu neku posebnu toplinu. Bitna nam je i vjera, ja ovdje i klanjam, družim se sa drugim džematlijama. Jako je važno da drugima pričamo o islamu, da razbijamo predrasude koje postoje o našoj vjeri.“ Lejla je upravo završila srednju školu, još ne zna šta će studirati, ali zna da i u tome može očekivati pomoć. Već godinama je uvriježena praksa centra da se studenti međusobno pomažu i da organizuju susrete tokom kojih pomažu onima kojima je potrebna pomoć.
Posebno važan međureligijski dijalog
Časove dodatne nastave je studentima i učenicima godinama davao i sadašnji predsjednik Centra, Meho Travljanin. Travljanin je za vrijeme rata u BiH, kao dijete sa porodicom došao iz Sanskog Mosta u Berlin.
„Znam koliko je meni tada ta pomoć bila dragocjena". Travljanin veoma cijeni angažman starijih džematlija: „Oni su uložili dosta novca i rada u Centar, ne znam da li bi to moja generacija bila u stanju. Ali i oni i ja znamo da na mladima svijet ostaje, pa tako i ova naša institucija." Ovaj ekonomista po struci je posebno zaslužan što Islamski kulturni centar Bošnjaka ima veoma pozitivan imidž i kod njemačkih državnih institucija zaduženih za njegovanje međureligijskog dijaloga, kod njemačkih političara ali i drugih ovdašnjih vjerskih zajednica, i onih sa područja bivše Jugoslavije. Travljanin je sudjelovao i na posljednjoj konferenciji o islamu krajem protekle godine, na koju ga je pozvao njemački ministar unutrašnjih poslova, Horst Seehofer.“Mi Bošnjaci nismo niti najistočniji dio Zapada niti najzapadniji dio Istoka, ali sa našim drugačijim, evropskim islamom, možemo biti jedna vrsta poveznice, mosta između orijenta i okcidenta".
Meho Travljanin je posebno ponosan i na činjenicu da IKB godinama stipendira studente u BiH te organizuje različite humanitarne akcije.
U posjetu dolazi i reisu-l-ulema Kavazović
U IKB-u će tokom predstojećeg vikenda će biti upriličene završne manifestacije, kojima će se, ističu glavni imam i predsjednik, krunisati obilježavanje 30-godišnjeg jubileja. U posjetu IKB-u dolazi reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, dr. Husein ef. Kavazović, koji će se tom prilikom susresti sa zvaničnicima Saveznog miniastarstva unutrašnjih poslova, Berlinskog senata, parlemantarcima u Bundestagu te sa predstavnicima drugih vjerskih zajednica u Berlinu. Pored reisu-l-uleme, dio delegacije Rijaseta biće i dr. Osman ef. Kozlić, muftija za Zapadnu Evropu i glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj. Svi oni će u nedjelju (29.09.) biti gosti Islamskog kulturnog centra.
U okviru obilježavanja 30. rođendana, centar je posjetila i nova veleposlanica Ambasade BiH u Berlinu, Jadranka Winbow-Negodić. „Mi se radujemo svakom gostu“, kaže efendija Advan Ljevaković. „Jedan od najdražih nam je bionjemački predsjednik Christian Wulff, koji je bio prvi visoki njemački dužnosnik koji je rekao da islam pripada Njemačkoj“. Ljevaković rado prepričava i anegdotu o tome kako su se Wulffu jako dopali kolači koje su za tu priliku napravile članice Centra. Na čuđenje njegove pratnje je tadašnji njemački predsjednik, mimo protokola, zamolio da za poklon dobije par kolača za svog sina i suprugu." Zapakovali smo mu sve što smo imali“, dodaje kroz smijeh glavni imam IKC-a.