1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Djeca ne uče brže od odraslih

Sophia Wagner
8. april 2018

Francuska uvodi obavezno obrazovanje za trogodišnjake. Je li to rano učenje stvarno bolje za djecu? I uče li ona posebno brzo? To je apsolutna besmislica, smatra razvojna psihologinja Brigitte Rollett.

https://p.dw.com/p/2vWRr
Deutschland Beginn der Sommerferien
Foto: picture-alliance/dpa/S. Pilick

Sudbina Francuske zavisi od obrazovnog sistema, mišljenje je predsjednika Macrona. Stoga, od septembra, predškolsko obrazovanje postaje obevezno za svu djecu. Umjesto od šest godina, kako je to ranije bilo, francuski mališani će od svoje treće godine morati sjediti u školskim klupama. Predškolsko obrazovanje je u Francuskoj popularno i posjećuje ga, bez da je to zakonski obavezno, 97 posto djece. Pošto se predsjednik Macron boji da su preostala tri procenta uglavnom djeca iz ugroženih porodica, predškolska ustanova postaje obavezna, a od septembra su i školski obroci besplatni.

Možda je rano obavezno obrazovanje prednost za Francusku, a da li je dobro za djecu? Koliko učenje i struktura čine dobro djeci od tri godine?

DW: Gospođo Rollet, da li je tačno da mala djeca uče brže od odraslih?

Brigitte Rollett: Ne, to je apsolutna besmislica. Ona čak uče znatno sporije. Njihovi mozgovi su još u razvoju i nisu kao kod odraslih. Posebno kod trogodišnjaka, te veoma bitne povezanosti između različitih dijelova mozga nisu potpuno razvijene. Na primjer, razlikovanje desne i lijeve strane je proces koji traje neko vrijeme i treba ga izgraditi.

DW: Odnosi li se to i na učenje jezika? 

Rollett: Da, to se odnosi i na jezike. U mozgu postoje dva centra za jezike među kojima se uspostavlja stabilna veza tek prolaskom određenog vremena. Jedino što mala djeca uče bolje i brže je tačan izgovor. Kada djeca uče jezik, često zvuče kao neko ko govori maternji jezik. Za odrasle je ovo pak teže.

Deutschland Spielende Kinder
Brigitte Rollet smatra da bi prerano učenje i obaveze mogle negativno uticati na motivaciju djece i da bi ih preopteretile Foto: picture-alliance/dpa/R. Schlesinger

DW: Dakle, glasine su da se u starosti više ne uči?

Rollett: Da, ta tvrdnja je odavno zastarjela! Jeste li ikada čuli za studiju provedenu među taksistima u Londonu? Engleski neurolozi su posmatrali kako se mozak taksista mijenja tokom prve četiri godine provedene na tom poslu. To je bilo 2011. godine, kada navigacioni sistemi još nisu bili tako rasprostranjeni. Tada je ustanovljeno da je njihovo područje za orijentaciju u mozgu nakon te četiri godine bilo znatno veće nego kod ostatka stanovništva.

DW: Znači, važan je samo pravilan trening?

Rollett: Kapacitet je tu i radi se samo o tome kako ga iskoristiti. Dnevni navigacijski trening na ulicama Londona doveo je do promjene u strukturi mozga taksista. To je bila prekretnica u proučavanju razvoja mozga. Studija je pokazala da odrasli još mogu učiti.

DW: Dakle, roditelje ne treba da brine da će njihova djeca biti u nepovoljnom položaju ako sa šest godina krenu školu?

Rollett: Ja bih čak rekla da to može biti od veće koristi. Ako se prerano počne sa učenjem i strukturisanjem djeca bi mogla brzo da izgube motivaciju i da ih to preoptereti.

DW: Je li posjećivanje vrtića smisleno?

Rollett: Izuzetno je korisno, jer djeca u vrtiću također stiču socijalne i kooperativne vještine. I - nemojte me pogrešno shvatiti - učenje čitanja, pisanja i računanja kroz igru je divno. Važno je samo da se sve to prilagodi djeci i njihovim individualnim potrebama. Postoje djeca koja u dobi od tri godine mogu sabirati i oduzimati, a druga moraju da nauče razlikovati veći broj od nižeg. Svako dijete se mora posmatrati prema vlastitim sposobnostima.

Prof. emeritus Brigitte Rollett radi na Institutu za razvojnu psihologiju i pedagošku psihologiju Univerziteta u Beču.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android