Divjak protiv Delića ?

Haško tužilaštvo tereti Delića zbog zločina koje su nad hrvatskim i srpskim zarobljenicima i civilima počinili strani islamski ratnici, mudžahedini, 1993. i 94. u centralnoj Bosni. Da li su grupe tih dobrovoljaca bile u sastavu Armije BiH, kojom je u to vrijeme komandovao optuženi, ili su bile izvan nje, osnovno je pitanje oko kojeg argumente i dokaze izmjenjuju tužba i odbrana.

I jedna i druga strana su se u ispitivanju svjedoka Jovana Divjaka, koji je od početka rata bio član Glavnog štaba, koncentrisale na okolnosti pod kojima je optuženi Delić imenovan na najviše komandno mjesto u hijerarhiji Armije Bosne i Hercegovine. Prije njega na tom položaju bio je Sefer Halilović, koji je 8. juna 1993. godine i vodio sastanak Glavnog štaba, na kojem su najavljene odluke Predsjedništva o promjenama u komandnom vrhu. Oslanjajući se na bilješke u dnevniku, koje je tad vodio, Divjak se prisjeća kako ga je u pauzi tog sastanka pozvao tadašnji predsjednik BiH Alija Izetbegović i pokazao mu tekst odluke o Delićevom imenovanju.

Delić umjesto Halilovića

"On mi je uručio taj papir i rekao: Jovane, pogledaj, šta misliš o ovome. Izneo sam svoje mišljenje da ne bi trebalo menjati sa dužnosti komadanta Sefera Halilovića. Na to je predsednik reagovao i pitao zbog čega. Rekoh da ja nemam podataka o tome šta je gospodin Delić uradio u godinu dana rata. Na to je gospodin Izetbegović uzvratio - on je organizovao 58 preduzeća namenske proizvodnje. To nisam znao," svjedočio je Divjak.

Istog tog dana, 8. juna 1993. Rasim Delić je postavljen za komandanta Armije BiH, a Divjak i general Stjepan Šiber za njegove zamjenike. Samo nedelju dana kasnije, na redovnom sastanku Glavnog štaba, među mnogim drugim organizacionim problemima, nametnulo se i pitanje stranih dobrovoljaca - mudžahedina.

"Nismo imali podatke da vode borbena dejstva zajedno sa pripadnicima Armije. Očito da je general Delić znao za postojanje takvih grupa dobrovoljaca, ali očito je i da je imao nameru da te grupe uđu u sastav Armije BiH u cilju - ja bih sad upotrebio reč - uvojničenja, da se stave pod komandu i pod disciplinske odnose Armije. I ono što je bitno, naredio je, ako ne poštuju gostoprimstvo, da se razoružaju."

Muhadžedine vratiti ili ostaviti

Na sastanku od 18. juna 93. članovi Glavnog štaba su se saglasili da komandant razgovara sa predsjednikom Izetbegovićem o dvije opcije - da se "grupe stranih ratnika" - mudžahedina - vrate u zemlje iz kojih su došli ili uđu u sastav i pod komandnu strukturu Armije BiH. Svjedoku Divjaku nije poznato da li je došlo do tog susreta i kakav je ishod razgovora.

Tužba tvrdi da je optuženi Delić na kraju ipak donio i potpisao odluku da se islamski dobrovoljci uvrste u odred "El mudžahid" i time uđu u sastav oficijelnih snaga bosanske Armije. Odbrana nastoji dokazati da mudžahedini nikad nisu bili u sastavu tih snaga, nego su samo uloženi napori da se suzbije njihova samovolja i spriječi sklonost zločinima time što će im se nametnuti poštovanje principa i discipline kojih se držala Armija BiH.

Svjedočenje Jovana Divjaka, koji će biti izložen dodatnim pitanjima i tužbe i odbrane, nastavlja se i danas.