Distrikt Brčko proslavlja osam godina postojanja

Peti maj 2008, Distrikt Brčko. U MZ Potočari lokalni Srbi proslavljaju osam godina otkad je Brčko postalo distrikt. Na proslavi su zajedno sa njima njihove komšije Bošnjaci i Hrvati, a tu je kompletno rukovodstvo Brčko distrikta na čelu sa Mirsadom Đapom, gradonačelnikom i Milanom Tomićem, predsjednikom Skupštine.

Multietničnost funkcioniše

Ako je koncept multietničnosti igdje u BiH potvrđen, onda je to u Distriktu Brčko, iako problema ima. Radoje Marjanović, predsjednik MZ Potočari i organizator proslave, kaže da je multietničnost i dalje veliki izazov za sve.

Ekonomska situacija još nije idealna, a uspomene iz rata još su svježe. “Posebno onim koji su izgubili nešto svoje, sinove, kćeri, braću.... Ali život je takav. Mi imamo našu spomen sobu, oni imaju svoje spomen sobe, svaki entitet ima svoja obilježja. Imamo i našu, bh. Zastavu, koja je za sve tri nacionalnosti”, priča Marjanović.

Mirsad Đapo, gradonačelnik Brčkog, kaže da se sa multietničnosti u Brčkom otišlo dalje nego bilo gdje drugdje u BiH.

“To se potvrdilo na izborima, prvim koji su održani. Kada ljudi vide prednosti koje ovdje postoje okreću se tim prednostima, mogućnostima da se ide brže u programima koji to nude veću šansu i naravno da se drugačije ponašaju nego u velikom broju drugih sredina u entitetima“, navodi Đapo.

S tim se slaže i Raffi Gregorian, međunarodni supervizor Distrikta Brčko. “U bosanskom ratu nema pobjednika. Ostali su samo preživjeli. Ono što je Distrikt Brčko uradio je da je dao priliku tim ljudima da ponovo izgrade svoje živote u sigurnom okruženju i radno mjesto ili barem više radnih mjesta nego u drugim dijelovima zemlje. Zbog svih tih razloga ljudi prihvataju Distrikt. Istraživanja su pokazala da ljudi koji ovdje žive žele ostati, a ljudi izvan Distrikta bi željeli tu živjeti“.

Supervizor će ostati tu sve dok se u potpunosti ne implementira arbitražna odluka po kojoj je Brčko prostor kojim zajedno upravljaju Federacija BiH i RS. Većina reformi, uključujući privatizaciju i povratak su ostvarene. Gregorian je posebno ponosan na način na koji je provedena privatizacija u Brčkom. Prema njegovom mišljenju je jedan od glavnih razloga uspjeha.

“Bila je drugačija ne samo zato što je bila brza nego i zbog toga što je zakonodavni okvir bio takav da su investitori motivisani da investiraju jer su dobijali većinski udio u vlasništvu. Kriterijumi pri izboru su bili koliko će investirati i koliko će ljudi zaposliti. I to je veoma uspješan model. Radi se o više stotina miliona dolara i preko 1.600 novih radnih mjesta koji su kreirani privatizacijom, dok je ustaljeno da privatizacija donosi ogroman gubitak radnih mjesta“, navodi Gregorian.

Uzor za BiH

Za uspjeh zvani Brčko je, pored dobrog strateškog položaja, ključnu ulogu odigrala međunarodna supervizija. Zahvaljujući činjenici da je Brčko pošteđeno politikanstva i pod čvrstom kontrolom međunarodne zajednice, stvoreni su povoljni uslovi za privredni rast. Otkad je postalo distrikt, u Brčkom je zaposlenost porasla za više od sto posto, investitrane su milijarde.

Brčanski privredici, poput Milorada Stanisavljevića, finansijskog direktora brčanske fabrike boja Prohema, najveće fabrike te vrste u BiH, poručuju da umjesto politikom ljudi treba da se bave biznisom.

U razgovorima sa brčanskim političarima, s kojima imaju dobre odnose, dominiraju privredne teme. Stanisavljević: “Mi iz Proheme poznajemo gotovo sve članove Skupštine i Vlade, sarađujemo i, naravno, uvijek u našim razgovorima je prevashodno privreda i razvoj. Sigurno da podržavamo da i nas konsultuju oko nekih aktivnosti i zakonskih normi kada je u pitanju privreda. I na našu sreću, taj dio u Brčkom najbolje funkcioniše.“

To potvrđuje i Nebojša Đudurović, zamjenik vlasnika Proheme.

“Distrikt Brčko daje prednost razvoju preduzetništva. U okviru infrastrukture obezbeđuje električnu energiju, priključak na vodovod, saobraćajnice... U okviru zapošljavanja pruža podsticaje da se primaju ljudi i kadrovi sa biroa za zapošljavanje gde onda sufinansira, odnosno nadopunjuje kasnije taj program“.

Prohema danas zapošljava više od sto radnika svih nacionalnosti. Posluju dobro i u FBiH i u RS. U društvenom životu Brčkog učestvuju sa teniskim klubom Prohema, koji su osnovali. Uz podršku Distrikta organizuju i dva teniska turnira.

I gradonačelnik Đapo se slaže da je zahvaljujući međunarodnoj zajednci ostvaren veliki ekonomski napredak. “Formiranjem Distrikta uz jasnu poziciju međunarodne zajednice i supervizora koji su značajno pomogli, mi smo te prednosti iskoristili, izgradili jedan multietnički ambijent, proveli reforme mnogo brže nego što je to u drugim dijelovima države, i evo kod poslovnih inicijativa imamo značajna ulaganja iz inostranstva, i to je nešto što smo mi prije svega gradnjom ovog ambijenta ponudili investitorima. I evo, sada imamo 18 projekata kojima se bavimo a investicije su od tri do trista miliona eura“, dodaje Đapo.

Brčko ima budućnost

Kako bi se arbitražna odluka potpuno provela, potrebno je ugraditi zakon o Distriktu Brčko u budući bh. ustav i riješiti pitanje funkcionisanja parlamenta Distrikta.

Naime, srpski i hrvatski poslanici u Skupštini strahuju da bi moglo doći do preglasavanja jednog naroda. To se, kaže, do sada nije dešavalo jer postoji džentlmenski sporazum svih poslanika da se traži konsenzus. Predsjednik Skupštine Tomić: “Ukoliko se desi da oko nekih političkih pitanja nema sporazuma u datom trenutku, pa jedan narod, odnosno poslanici jednog naroda iskažu nezadovoljstvo ili ukažu na to da neće glasati, onda vršimo razgovore i vodimo dijalog dok ne dođemo do rješenja“, ističe on.

Osim toga, u parlamentu od samo 29 zastupnika u kojem okosnicu čine Lagumdžijin SDP i Dodikov SNSD, čak sedam partija i nezavisnih poslanika participira u vlasti. Tomić smatra da je potrebno uvesti mehanizam zaštite od preglasavanja.

Gregorian s druge strane smatra da se to sve svodi na pitanje međusobnog povjerenja ljudi. “Ako se ljudi ne boje da će njihova prava biti ugrožena oni će imati više povjerenja u rad njihove skupštine. Mislim da se to pitanje mora riješiti do ljeta jer ne želim da ljudi nagađaju o tome kakva će biti rješenja prije nego što se održe izbori u oktobru“, kaže Gregorian.

Supervizija će, kaže dalje Gregorian, učiniti sve da se to pitanje tokom ove godine riješi. A što se tiče zakona o Distriktu na nivou države, to, kaže, nije u njegovim rukama, već u rukama domaćih političara koji će se o tome dogovarati. Gregorian izražava određenu zabrinutost da bi pred izbore moglo doći do pokušaja zloupotreba Distrikta, ali kaže da ne očekuje ozbiljnije probleme jer su ljudi u Brčkom okrenuti sebi i svojim poslovima.

Tako smatra i gradonačelnik Đapo, koji vjeruje u multietničnost:

“I ostaje još jedan naš izazov, a to su lokalni izbori u oktobru kada će se građani opredijeliti oko vlasti u budućnosti. Multietnička opcija ovdje ima snažno uporište i multietnički način gledanja u političkom životu takođe i vjerujem da će se to na predstojećim izborima još učvrstiti“.

I Hasan Hadžić, iz službe za PR Distrikta Brčko, vjeruje u uspjeh brčanskog koncepta. “Mislim da je to ono što će na kraju krajeva sigurno odnijeti pobjedu, ali isto tako moramo reći da je u temelju svega jedan zdrav međunarodni koncept, prije svega američki, koji je odigrao ključnu ulogu u donošenju konačne arbitražne odluke za Brčko. Ovdje je napravljena jedinstvena lokalna zajednica u kojoj se ne smjenjuju gradonačelnici svakih osam mjeseci kao u Mostaru, u kojoj nema dva sindikata, pa jedan štrajkuje a drugi ne. To je stvar koja će se na duže staze, prije svega sa ovom ekonomskom ekspanzijom, pokazati se kao neko uspješno sutra.“

Iako Brčko još uvijek nije tamo gdje želi biti, načinjeni su ogromni pomaci prema naprijed. Ono što svi u Brčkom ističu, je da brčanski model treba biti uzor cijeloj zemlji i u provođenju reformi, privlačenju investicija, i zajedničkom životu Bošnjaka, Srba i Hrvata.