Dileme oko lične karte državljana BiH | Politika | DW | 08.12.2011
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Dileme oko lične karte državljana BiH

U izmjenama zakona o ličnoj karti političari u BiH vide šansu za promoviranje političkih ciljeva što je, prema mišljenju analitičara, još jedan u nizu pokušaja blokade ove zemlje na evropskom putu.

Treba razmijeniti mišljenja sa Evropskom komisijom

Treba razmijeniti mišljenja sa Evropskom komisijom

Prema predloženim izmjenama Zakona o ličnoj karti državljana BiH, na zahtjev građana u ličnoj karti bilo bi navedeno i entitetsko državljanstvo, dok bi podaci bili napisani i ćiriličnim pismom. Važeći Zakon o ličnoj karti državljana BiH nametnuo je visoki predstavnik 2002. godine. Osnovni podaci u ovom identifikacijskom dokumentu napisani su latinicom, a pored mjesta rođenja i izdavanja lične karte, navedeno je i državljanstvo BiH.

Božo Ljubić: Nema ništa sporno

Božo Ljubić: Nema ništa sporno

Poslanik u Državnom parlamentu Lazar Prodanović smatra da su ta rješenja neustavna „jer je i ćirilica zvanično pismo u BiH“. „Neustavno je i to što do sada u ličnoj karti državljana BiH nije bilo navedeno i državljanstvo entiteta koje je definirano Ustavom BiH“, kaže Prodanović. Ako se usvoje prijedlozi iz Republike Srpske (RS), u BiH bi od 2013. godine moglo biti više različitih verzija jednog identifikacijskog dokumenta.

Božo Ljubić: „Entitetsko državljanstvo i ćirilica nisu sporni“

Član Kolegija Predstavničkog doma državnog Parlamenta Božo Ljubić podržava zahtjeve poslanika iz RS-a iako ne namjerava iskoristiti sve pogodnosti predloženih zakonskih izmjena. „Ja ne želim da na mojoj ličnoj karti piše državljanstvo entiteta, ali dopuštam da, na iskaznicama onih koji to žele, na poleđini bude navedeno i entitetsko državljanstvo. Isto tako ne vidim ništa sporno ni u slučaju upotrebe ćirilice“, kaže Ljubić.

Predsjednik Ustavno-pravne komisije Parlamenta BiH Šefik Džaferović nije ubijeđen da će identifikacijski dokumenti sa mnoštvom različitih podataka biti funkcionalni i smatra da bi bilo dobro čuti i mišljenje Evropske komisije. „Nama treba lična karta koja će biti validan dokument i za međunarodni saobraćaj, a nisam siguran da je to ovo rješenje. Trebamo razmijeniti mišljenja sa Evropskom komisijom i vidjeti kakva je praksa zemalja regije“, tvrdi Džaferović.

Povratak unazad i blokada BiH na evropskom putu

A pasoši?

A pasoši?

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Denis Bećirović smatra da je zahtjev za unošenje entitetskog državljanstva „povratak unazad“ za šta u ovom domu „nema parlamentarne većine“. Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava RS-a Branko Todorović kaže da građanima treba brz dogovor i funkcionalna lična karta, a ne maratonska rasprava kakva je ovom društvu svojevremeno priređena u slučaju pasoša.

„Očito postoji želja da se blokira evropski put BiH. U ovoj zemlji i banalna pitanja lako postaju teme oko kojih se pažnja javnosti vrti mjesecima kako se ne bi razmišljalo o lošoj ekonomskoj situaciji, nezaposlenosti ili siromaštvu“, kaže Todorović. Na izmjene i dopune zakona o ličnoj karti te prebivalištu i boravištu građana BiH pozvao je i specijalni predstavnik Evropske unije Peter Sorensen, jer je uvođenje biometrijskih ličnih karata „u skladu sa novim sigurnosnim zahtjevima“.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.