Dilema oko izbjeglica koji pristižu čamcima | Evropa | DW | 03.08.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Dilema oko izbjeglica koji pristižu čamcima

Migracijske rute preko Sredozemlja do Evrope opasne su po život. Odnos prema ovom pitanju pokazat će je li EU sposobna za razumnu migracijsku politiku, smatra Christoph Hasselbach.

Dva događaja bacaju svjetlo na politiku azila Evropske unije: Talijanska obalska straža u srijedu ujutro spasila je 84 osobe sa oštećenog gumenog čamca bez motora. Prema italijanskim izvorima, tome je prethodila višesatna svađa između predstavnika Libije, Malte, Gibraltara i Francuske oko toga ko je odgovoran za izbjeglice-brodolomce.

Drugi događaj je objavljivanje izvještaja Komesarijata UN-a za izbjeglice (UNHCR) i drugih organizacija. U izvještaju se kaže da nije samo ruta Sredozemljem posebno opasna, već da je put kroz Afriku u  pravcu Evrope "jedna od najsmrtonosnijih ruta na svijetu za izbjeglice i migrante". Oni se izloženi "zlostavljanju, mučenju, prisilnom radu, seksualnom iskorištavanju i proizvoljnim ubojstvima".

Posebno Libija, koja je inače tranzitna zemlja za izbjeglice i migrante koji žele u Evropu, "nije sigurno mjesto za ljude", pišu autori izvještaja UNHCR-a. Tu u igru ulazi i evropska politika o azilu. U ime EU, libijska obalna straža presreće mnoge čamce koji su krenuli prema Evropi i vraća ljude natrag - u zemlju u kojoj im, prema UN-u, prijete najteži progoni.

Izbjeglicama iz čamca, koje je Italija sada preuzela i koje će u početku biti dovezene na italijansko ostrvo Lampedusa, "uspjelo je" da se dokopaju Evrope. Njihovo konačno prebivalište u Evropi još nije određeno. Uslijediće uobičajeno prosjačenje u pogledu moguće zemlje domaćina. Ako ništa, već je jasno koje zemlje to neće biti: tako na primjer,Mađarska i Poljska neće dozvoliti da jedan izbjeglica pređe njihove granice.

Berlin želi reformu Zakona o azilu EU

Njemačka vlada obavezala se na reformu politike azila EU tokom aktuelnog predsjedavanja Vijećem EU. Za Berlin, reforma znači da svi trebaju učestvovati u procesu prihvata izbjeglica i migranata. Ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer također traži svojevrsno preliminarno ispitivanje zahtjeva za azil na vanjskim granicama EU-a, kako bi se oni, koji nemaju šansi da budu prihvaćeni, odmah mogli poslati natrag.

Hasselbach Christoph Kommentarbild App

Christoph Hasselbach

Oba plana su od početka naišla na ogromno protivljenje: države koje odbijaju prihvatiti izbjeglice godinama ostaju pri odlučnom "Ne!” Oni sigurno ne žele da im Njemačka, zemlja koja je 2015/16 za izbjeglice proglasila kulture dobrodošlice, nameće migracijsku politiku koju oni kategorično odbacuju. S druge strane - i tako se vraćamo na dva aktuelna događaja - preliminarne provjere azila na vanjskim granicama EU znače da bi azilanti ostali zaglavljeni u izrazito opasnim zemljama poput Libije.

Velikodušnost i žilavost

Kritičari spašavanja migranata iz mora tvrde da svaka spasilačka akcija na Sredozemnom moru povlači za sobom novi izbjeglički val i da se havarije čamaca u sklopu krijumčarenja ljudi namjerno izazivaju. Jasno je da bi dolazak novih miliona ljudi u zemlje EU pokrenuo najozbiljnije socijalne nemire i sukobe.

EU se zaglavila u konfliktu koji se teško može riješiti: spašavanje iz ljudi iz mora je nešto što se samo po sebi podrazumijeva, čak i ako je dio računice krijumčara ljudima. A vraćanje u Libiju, kao što je ponovo pokazao izvještaj UNHCR-a, je nešto što ne bi smjelo da se radi. S drueg strane, EU ne bi trebala podsticati migrante na bijeg.

Ako rješenje uopće postoji, sastojat će se od mnogo malih koraka. Bit će to koraci humanosti i velikodušnosti ali i teški koraci odbacivanja. Držati se samo prvog - bilo bi neodgovorno, a samo drugog - neljudski. Jedino cjelokupna slika daje vjerodostojnu evropsku politiku azila.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android