Dilema Kijeva oko humanitarne pomoći

Pucnjevi, granate, oblaci tamnog dima iznad pojedinih dijelova grada za ljude u Donjecku, utvrdi proruskih separatista, nisu ništa novo. To je već sedmicama gorka svakodnevica. Za njih nije velika utjeha što od strane ukrajinske vojske stižu vijesti o uspjesima trupa vlade u Kijevu. Ako je vjerovati tim informacijama, oni su se svojom tzv. "antiterorističkom akcijom" dobrim dijelom približili cilju da vrate istok Ukrajine pod svoju kontrolu.

No, to će malo toga promijeniti u pogledu katastrofalne situacije sa civilnim stanovništvom u Donjecku. Više od 300.000 ljudi, što predstavlja skoro trećinu stanovništva ovog grada, je pobjeglo. Onima, koji i dalje istrajavaju u gradu, nedostaje ono najneophodnije za život. Trupe vlade u Kijevu su gradove Donjeck i Lugansk praktično odsjekle od snabdijevanja hranom. Aktuelni izvještaji o stotinu zatvorenika, koji su dospjeli na slobodu nakon uzimanja pod paljbu jednog zatvora, dodatno šire osjećaj nesigurnosti.

Otrovna ponuda iz Moskve?

Proruski separatisti su bezizglednu situaciju, u kojoj se našlo civilno stanovništvo, uzeli kao povod da zatraže primirje. Ukrajinska vlada je to nedavno odbila, između ostalog i zbog toga što pretpostavlja da se iza toga prije krije taktički manevar a ne iskrena briga za sudbinu ljudi, koji ionako već mjesecima žive u ratnom stanju.

Sa istim nepovjerenjem Ukrajina se odnosi prema ponudi Rusije da u region, u kojem se vode borbe, dopremi pomoć. To se prije svega odnosi na grad Lugansk, u kojem očito stotine hiljada stanovnika već danima moraju izdržati bez struje i vode.

"Moskva pregovara sa vladom u Kijevu i Međunarodnim crvenim krstom o isporukama medikamenata", rekao je tokom vikenda ruski šef diplomatije Sergej Lavrov. U međuvremenu je dogovoreno da humanitarni konvoj krene na istok Ukrajine.

Međutim, ne samo vlada u Kijevu već i zapadne zemlje optužuju Moskvu da pod paravanom humanitarne pomoći proruske ustanike želi snabdjeti oružjem i poslati im pojačanje u vidu novih vojnika. Zamjenik šefa Predsjedničkog ureda u Kijevu Waleri Tschaly s tim u vezi upućuje na kolonu ruskih vojnih vozila, koja je pod izgovorom dopreme humanitarne pomoći, stigla do Ukrajine. "Oni su željeli isprovocirati totalni sukob", rekao je Tschaly, što je šef Kremlja Dmitri Peskov demantirao.

Kijev u nedoumici

Ukrajinska vlada već mjesecima govori o navodnim planovima Rusije da njene trupe umarširaju u Ukrajinu. Generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen je Moskvu izričito upozorio da ne pokušava da vojno intervenira u Ukrajini pod izgovorom humanitarne pomoći. "Ukoliko bi Rusija, bez saglasnosti ukrajinske vlade u Kijevu, poslala humanitarni konvoj na područje borbenih dejstava, to bi predstavljalo veliki potencijal za eskalaciju krize", izjavio je i Steffen Seibert, portparol njemačke kancelarke Angele Merkel u ponedjeljak (11.08.2014) u Berlinu. Za njemačku vladu ta stavka je jasna: "Ruska pomoć može uslijediti samo uz izričito odobrenje ukrajinske vlade". U međuvremenu je jedan portparol ruskog predsjednika Putina izjavio da neće biti nikakavih jednostranih akcija Rusije u pogledu dostave humanitarne pomoći.

Sve gora situacija za civilno stanovništvo dovodi vladu u Kijevu u moralnu dilemu. Ukoliko nekontrolisano pusti humanitarnu pomoć izvana, rizikuje da joj opet izmakne kontrola nad ponovo vraćenom teritorijom. Ako ne dopusti dostavu humanitarne pomoći, suočena je sa optužbom da je ostavila na cjedilu sopstveno stanovništvo.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko je u razgovoru sa kancelarkom Merkel pitao za mogući angažman njemačke vlade u dostavi humanitarne pomoći. Signali iz Berlina nisu međutim bili tako jasni. Portparol njemačke vlade Seibert je međutim rekao da je Berlin "u osnovi spreman" da se uključi u humanitarne konvoje i dostavu pomoći. "Stanovnici istočne Ukrajine ne smiju biti prepušteni sami sebi", naglasio je za DW i portparol za vanjsko-politička pitanja Demohrišćanske unije (CDU) Philipp Mißfelder. S obzirom na humanitarnu katastrofu i nepregledne linije fronta, pomoć, kaže on, može koordinirati samo priznata međunarodna humanitarna organizacija. "U obzir dolazi samo Međunarodni Crveni krst kao neutralan i priznat akter." Jedan portparol Ministarstva vanjskih poslova u Berlinu izjavio je da su oni povećali visinu sredstava za pomoć Ukrajini na 3,5 miliona eura.