1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Dijalog – resetovan, ali i dalje paralisan

Ivica Petrović
13. juli 2020

Dijalog Srbije i Kosova pod pokroviteljstvom Evropske unije jeste dobio novi impuls, ali poznavaoci situacije iz Beograda nemaju velika očekivanja i procjenjuju: sve se na neki način vraća na početak.

https://p.dw.com/p/3fDhu
Josep Borrell Fontelles
Foto: Imago Images

Maksimalistički zahtjevi prištinske strane koji su se čuli u Parizu nisu iznenađenje u Beogradu. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić smatra da su ti zahtjevi nemogući, nerealni, i neprihvatljivi, dok je kosovski premijer Avdulah Hoti istakao da je samo na tim principima i ciljevima mogućenastaviti dijalog. „To je spisak lijepih želja“, istakao je predsjednik Srbije navodeći spisak zahtjeva Prištine:

„To su očuvanje teritorijalnog integriteta Kosova, očuvanje Ustava i ustavne organizacije Kosova, trajno uzajamno priznanje, a ne model dvije Njemačke, članstvo u UN i da druge evropske zemlje priznaju Kosovo. A, tek onda će da se bave pitanjem nestalih i ratne štete“, rekao je Vučić.

Domaćin video-konferencije održane u nedjelju 12. jula i glavni posrednik u dijalogu Beograda i Prištine Žosep Borel, poručio je kako je u pitanju nastavak procesa u cilju postizanja konačnog sveobuhvatnog i pravno-obavezujećeg sporazuma o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine koji će odgovoriti na sva otvorena pitanja. Specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak ocijenio je da je dijalog Beograda i Prištine vraćen na pravi put.

„Dijalog pod pokroviteljstvom EU posle dvadeset mjeseci se nastavlja. Dogovorene su i teme za sastanak u Briselu u četvrtak“, saopštio je Vučić na zvaničnom Instagram-nalogu predsjednika Srbije.

Paralisan dijalog

„Dijalog je na neki način resetovan, ali je istovremeno i paralisan ovakvim maksimalističkim zahtjevima Prištine“, ocjenjuje pokretanje dijaloga Beograda i Prištine za DW novinar Milivoje Mihajlović.

„Aleksandar Vučić je takođe mogao da kaže: Imamo i mi Ustav i poštovanje našeg teritorijalnog integriteta po Rezoluciji 1244 UN. Sve se tako na neki način vraća na početak i, ukoliko ovako ostane, suspenduje sve što je postignuto u višegodišnjim razgovorima u Briselu“, ističe Mihajlović.

Predstojeći dijalog uživo u Briselu 16. jula takođe neće donijeti neke bitne pomake, nastavlja Mihajlović, jer se, kako kaže, „promijenila pregovaračka pozicija Prištine. Dijalog je dobio samo novi impuls, ali smo se vratili nekoliko koraka unazad. Srbiju pored toga očekuje formiranje nove vlade, u Prištini je nestabilna politička situacija, zatim slijede izbori u Americi, odakle je jedino mogao da uslijedi neki pritisak koji Priština uvažava - ne vidim stoga potencijal za neki brzi napredak“, smatra Mihajlović.

Kompromis teško dostižan

Vrlo je teško odgovoriti na pitanje da li postoji nada da Priština popusti neke od svojih tvrdih stavova, što bi na kraju i dovelo do nekakvog kompromisa, kaže za DW Igor Novaković iz ISAC fonda:

„Pitanje korekcije granica je, prema istraživanjima javnog mnjenja, nepopularno u Prištini. Mislim da ako čak i dođe do nekog kompromisnog rješenja, da do njega neće doći tako lako – ako to recimo bude korekcija granica, pitanje je da li prištinski pregovarači mogu to da ’prodaju’ svojoj javnosti. Čak i ako do toga dođe, nije sigurno da li postoji volja da se to implementira. Mi u svijetu imamo brojne mirovne sporazume koji su potpisani, a nikada nisu sprovedeni u djelo“, napominje Novaković. 

Brisel, 19. april 2013: tadašnji premijeri Srbije Ivica Dačić i Kosova Hašim Tači potpisali su sporazum koji sve do danas nije u cjelini ispunjen
Brisel, 19. april 2013: tadašnji premijeri Srbije Ivica Dačić i Kosova Hašim Tači potpisali su sporazum koji sve do danas nije u cjelini ispunjenFoto: REUTERS

Neispunjavanje potpisanih sporazuma

Iako dijalog ponekad djeluje kao uzaludan posao, jer svi i dalje čvrsto stoje na svojim pozicijama, Igor Novaković ocjenjuje da je „izvjestan napredak postignut“. Predsjednik Srbije ipak je skrenuo pažnju da se punih sedam godina ništa nije učinilo na formiranju Zajednice srpskih opština. Može li ta ideja koja je dogovorena uopšte zaživjeti?

„To je nešto što je naišlo na veoma snažan otpor u kosovskoj javnosti, objašnjava Novaković. Takođe, prema nekim istraživanjima, ta ideja je bila manje popularna čak i od ideja podjele Kosova i razmjene teritorija. Pitanje je koliko kosovske vlasti mogu da objasne građanima da nije u pitanju nikakva nova Republika Srpska, i da to neće narušiti bezbjednost na Kosovu“.

Dijalog se, dakle, nastavlja, doduše u nekoj praktično zakočenoj formi, i stoga se kao i ranije ne pojavljuje preveliki optimizam da bi uskoro moglo doći do nekog rješenja koje bi zadovoljilo Beograd, Prištinu i međunarodnu zajednicu.

Mala je nada da može doći do kompromisa, jer Beograd sigurno neće ispuniti zahtjev da prizna nezavisnost Kosova, dodaje Milivoje Mihajlović.

„Ozbiljan dijalog se možda može očekivati naredne godine kada se sve smiri. Kada to kažem, mislim da se stabilizuje politička situacija na Kosovu, da se stabilizuje i u Srbiji, jer i tu imamo proteste koji na neki način predstavljaju pritisak na srpske pregovarače o Kosovu“, smatra Mihajlović.

Šta je cilj dijaloga?

Kada je riječ o sudbini Zajednice srpskih opština, koja je potpisana, ali nije formirana ni nakon sedam godina, Milivoje Mihajlović smatra da to „nije izgubljena bitka“.

„Mislim da prije svega u ovom trenutku ne bi trebalo gledati dijalog kao korist za jednu ili drugu stranu. Umjesto toga, njega bi trebalo posmatrati kao mehanizam koji može da dovede do smirivanja situacije i do poboljšanja života svih građana Kosova. Cilj dijaloga nije status. Vidjeli smo da u proteklih 20 godina sve što je pokušavano oko statusa nije dovelo ni do kakvog rezultata“.

Milivoje Mihajlović stoga napominje kako misli da bi „međunarodna zajednica morala da izvrši pritisak na obje strane kako bi došlo do pomirenja Srba i Albanaca. To je uzrok konflikta, a ne status. Sa druge strane, imamo dvije potencijalne varijante rješavanja problema: priznavanje nezavisnosti Kosova ili podjelu. Bilo koje od ta dva rješenja će imati domino-efekat na čitav region i mislim da Evropa to svakako neće dozvoliti, bez obzira što su vodeće evropske zemlje priznale Kosovo“, zaključuje Mihajlović.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android