Digitalna blizina u vrijeme ″socijalnog distanciranja″ | Politika | DW | 25.04.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Digitalna blizina u vrijeme "socijalnog distanciranja"

"Socijalna distanca" je imperativ korona krize. Onaj ko osobno mora ići na distancu često pronalazi digitalnu bliskost – na društvenim mrežama koje upravo doživljavaju promjenu imidža. S pravom?

Praznina, tišina, dosada. Gradski centri su kao izumrli, autoputevi djeluju kao suvišni. Pandemija korona virusom je skoro u potpunosti zaustavila javni život i saobraćaj. Putovanja u vrijeme Uskrsa, proslave rođendana i koncerti: otkazani. Restorani i kafići, barovi i diskoteke: zatvoreni.

Kada se vani ništa više ne dešava, onda se jednostavno vlastiti život mora ogranizirati unutra. I tu ima puno toga što se može organizirati i s drugima dijeliti preko društvenih mreža. Onda od dnevne sobe nastane televizijski studio, od sportskog centra centar za dobrotvorne akcije. U svakom slučaju na ovaj način se s ljudima iz cijelog svijeta može zabavljati iako se ne smije napustiti vlastita četiri zida. 

Kreativno - i šta još?

Akcije tada dobijaju šaljive hashtagove kao #stayathomechallenge ili #toiletpaperchallenge. Pri tome se primjerice radi o tome da se pokaže spretnost u šutanju rolne toaletnog papira ili da se naprave mali umjetnički predmeti. I odjednom smo u redu sa nogometnim zvijezdama poput Francka Riberyja, Jerome Boatenge ili Lionela Messie-ja, koji su svi već u video snimcima na internetu pokazali svoje umijeće kada je riječ o šutanju rolne toaletnog papira.

Za #pillowchallenge ne mora se čak biti ni u sportskoj formi i za to nije potreban dragocjeni toaletni papir. Jednostavno je potrebno uzeti jastuk i zavezati ga pojasom. Zatim napraviti fotografiju i postaviti je na društvene mreže.

Malo više napora je potrebno kada je riječ o #gettymuseumchallenge, jer tu je riječ o umjetnosti. Čuveni Getty-muzej u Los Angelesu ja na Twitteru pozvao da se svjetski poznate slike prekomponiraju u svakodnevne situacije. 

"Unijeti zraku sunca u život"

Pitanje je: Čemu sve to?

"To je mogućnost da se na kreativan način potakne ljude da budu aktivni da urade nešto drugo", kaže Tobias Dienlin, naučni suradnik na Katedri za psihologiju medija na sveučilištu Hohenheim i dodaje: "Ljudi si na taj način mogu unijeti u život zraku sunca."

Oni na taj način mogu barem na trenutak napustiti svoju tmurnu, a često i stresnu svakodnevnicu kod kuće. Neki izazovi imaju i odgajateljsku ideju, samo je ona vrlo spretno upakovana. Tako su tu fotografije, ali prije svega video snimci koji trebaju podstaći na nošenje maske za lice ili ispravno pranje ruku. A ako je primjerice ispravno pranje ruku dio nekog smiješnog video snimka u kojem neko plešući pere ruke onda je to istodobno i zabavno i edukativno. 

Društvene mreže bolje od ugleda koji ih prati?

Pored kreativnih i djelomice edukativnih izazova na društvenim mrežama postoji i veliki broj ponuda za pomoć primjerice ako je riječ o tome da se ode u kupovinu za starije ljude.

Iako su se društvene mreže do sada često u udarnim vijestima nalazile zbog govora mržnje, čini se da sada postoje uglavnom pozitivne stvari za izvještavanje o njima. Jesu li se Facebook, Twitter and Co. promijenili "na dobro"?

Ne, kaže Jan-Hinrik Schmidt sa Leibniz-Instituta za istraživanje medija u Hamburgu. Društvene mreže su prema njegovom mišljenju ostale kakve jesu, samo se promijenilo izvještavanje o njima.

"Mi smo se upravo koncentrirali na neka mjesta - s pravom - gdje komunikacija ne funkcionira", kaže ekspert za digitalne interkativne medije i političku komunikaciju. Puno se, kako on kaže, govorio o komentarima mržnje ili o trolovima. A onda je došla korona kriza i sada vidimo: Veliki broj ljudi koristi društvene mreže "za prijateljsku i konstruktivnu razmjenu informacija sa svojim socijalnim okruženjem upravo da bi uradili nešto dobro", kaže Schmidt. A na to je sada usmjeren fokus medija, ali i brojnih naučnika.

Pitanje fokusa

Isto važi i za fake-news, koje se često poput vatre šire društvenim mrežama. Lažne vijesti, koje kruže s manipulativnim namjerama, su jednostavno pomjerene izvan javne percepcije, kaže Schmidt. Isto kao što Fake News sada nisu odjednom nestale, a ni svi ti izazovi nisu odjednom tu, dodaje on.

Prema Schmidtovom mišljenju društvene mreže nisu per se ni dobre ni loše. Puno toga ovisi o tome šta pojedinac od toga napravi, kaže Schmidt.

Na društvenim mrežama se ogleda kompletno čovječanstvo, kaže pak Dienlin: "I u svojim pozitivnim i u negativnim stranama. A u ovom trenutku se može promatrati oboje".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android