Digitalizacija škola ruši njemački federalizam | Politika | DW | 15.03.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Digitalizacija škola ruši njemački federalizam

Njemačke škole konačno trebaju postati digitalne. S tim ciljem se mijanje njemački Ustav. To dodatno potkopava federalizam, kažu kritičari. Jedna većina Nijemaca želi upravo to.

Zapravo bi se sada pred učenicima devetog razreda trebao pojaviti uragan. Profesorica geografije Christina Mueller na svojoj interaktivnoj tabli je izabrala pokazati odgovarajući video iz arhiva Međunarodne svemirske stanice ISS. Današnja tema: Prirodne pojave. Ipak najprije moraju sačekati. "To je zbog wi-fi-ja", kaže Mueller i koristi vrijeme da učenike ispita o oblacima. Kada se video konačno pokrene, ona se prebacuje na priču o uraganu.

Gimnazija Aleestrasse u Siegburgu u Rheinlandu je škola koja slovi kao vodeća. Na zidovima u stubištu skoro da nema više mjesta za brojne nagrade. Najprije je gimnazija nagrađena kao škola koja posebice puno doprinosi na području matematike, informatike, prirodnih nauka i tehnike. I unatoč tome opet bez brzog interneta? 2019. godine, u Njemačkoj gdje je ubiranje poreza tako dobro? Da, wi-fi nažalost ne stiže u sve dijelove ove školske zgrade iz 60-tih godina, potvrđuje direktorica škole Sabine Trautwein. "Nažalost nismo baš posebno dobro opremljeni. To naravno vodi ka nezadovoljstvu", kaže ona.

Stiže digitalni pakt

Krivica za to je u federalizaciji, kažu neki. Obrazovanje je prema njemačkom ustavu na nivou saveznih zemalja, zbog čega država ne može jednostavno pokloniti tehničku opremu samo zato jer je upravo sada preostalo dovoljno novca. "Zabrana suradnje" se to zove među stručnjacima za ustavno pravo. "Mi bismo umjesto toga morali doći do ponude za suradnju", smatra nasuprot tome Yvonne Gebauer, ministrica za obrazovanje Sjeverne Rajne-Vestfalije. "Mi želimo naravno zadržati kulturni suverenitet saveznih zemalja, ali obrazovanje je jedna zajednička zadaća i zbog toga trebamo novac sa saveznog nivoa", kaže ona za DW.

Gymnasium Alleestraße Siegburg Klassenraum (DW/P. Hille)

Učenici u Gimnaziji Alleestrasse u Siegburgu

15. marta bi se ona mogla donekle približiti tom cilju. Jer tada će - nakon što je Bundestag već odobrio - biti glasanje u Bundesratu o promjeni Ustava. Time će biti oslobođen put za tzv. "digitalni pakt", kojim država u narednih pet godina izdvaja pet milijardi eura za škole.

Berlin se miješa

I gimnazija Alleestrasse u Siegburgu može računati sa novcem za brzi internet, za više interaktivnih tabli, laptopa i možda i osoblja koje će se brinuti za tehniku. "Ne smije se raditi samo o opremi", kaže učenica Sabine Trautwein. "Mora postojati dodana vrijednost za učenike. I zbog toga donacija novca iz digitalnog pakta podrazumijeva da svaka škola mora imati medijski koncept". Na tom konceptu upravo rade Trautwein i njen kolegijum kako bi što prije mogli dobiti na raspolaganje novac od države. Predviđeno je 500 eura po učeniku.

Stručnjak za ustavno pravo Hans-Juergen Papier, koji je od 2002. do 2010. predjednik Ustavnog suda, kaže da je taj novac ipak opterećen hipotekom. Promjena Ustava predstavlja "dodatni korak u pravcu tihe erozije ovlasti na nivou saveznih zemalja", kaže on u razgovoru za DW. "A ovlasti saveznih zemalja spadaju u tzv. vječni ustavni princip Njemačke." 

Upravna provincija Sjeverna Rajna-Vestfalija?

U Ustavu je naime nepobitno određeno da je Njemačka savezna država i nije centralistička država. Obrazovanje pri tome slovi kao osnova samostalnosti saveznih zemalja. Stručnjaci za ustavno pravo strahuju da se "korak po korak od savezne zemlje Njemačke praktički pravi unitarna država". Savezne zemlje postaju onda "ležerno rečeno administrativne pokrajine", kaže Papier.

To bi bio prekid sa federalnom tradicijom ovdje. Do 1871. godine se Njemačka sastojala od brojnih malih zemalja. Čak i sa osnivanjem carstva su ostale samostalne u pitanjima kulturne i obrazovne politike. To se promijenilo tek kada su nacionalsocijalisti njemačku državu od 1933. godine jako centralizirali. Nakon rata su zapadni saveznici tvorcima Ustava zbog toga dali jasan zadatak da stvore državu "federalnog tipa".

Savezni nivo i zemlje - blisko isprepleteni

U Bundesratu od osnivanja Savezne republike Njemačke prije 70 godina su zastupljene i samouvjerene savezne zemlje koje ne dozvoljavaju da im Savez bilo šta propisuje. Od tada je Ustav ipak stalno reformiran. Savez i zemlje su isprepleli svoje nadležnosti kao u jednoj izuzetno kompleksnoj pletenici. Oni su međusobno ovisni, odlučuju o mnogo čemu skupa. Sa digitalnim paktom se sada stvara novi čvor. 

Gymnasium Alleestraße Siegburg | Rektorin Sabine Trautwein (DW/P. Hille)

Sabine Trautwein iz Gimnazije Alleestrasse Siegburg

To vodi k tome da odgovornost za političke greške nije više jasno prepoznatljiva, smatra Papier. "Zemlje sada mogu reći da su se neuspjesi u školskom sektoru zasnivali na tome da su dobijali premalo novca od Saveza." Suprotno tome Savez bi mogao tvrditi da savezne zemlje nisu donacije pravilno trošile. "Svako u osnovi može prebaciti odgovornost na drugi nivo. A građani sa svojim političkim pravom na izbore ne mogu više ostvariti prave sankcije".   

Sljedeća runda pregovora čeka

Ako se pita ministricu obrazovanja Sjeverne Rane-Vestfalije Yvone Gebauer onda bi se ovim putem trebalo nastaviti dalje. "Područje digitalizacije se veoma brzo razvija, tu smo sa proizvodima od danas prekosutra možda već zreli za muzeja", kaže ona. "Milijarda eura za Sjevernu Rajnu-Vestfaliju je finansijski impuls, ali mi moramo razmisliti o dugoročnom finansiranju od strane Saveza i stupiti u pregovore." Gebauer bi pri tome mogla imati većinu građana na svojoj strani. Prema ispitivanjima javnog mnijenja više od 50 posto Nijemaca bi bilo za to da Savez odmah preuzme potpunu kontrolu nad obrazovanjem i kulturnom politikom.    

Za učenike i učitelje gimnazije Alleestrasse u Siegburgu su ova pitanja za sada daleko od njih. Za njih je riječ o tome da nastava bude što je moguće prije digitalno izvođena. Dok to ne bude tako profesorica geografije Christina Mueller koristi smartphone, koje imaju svi njeni učenici u devetom razredu. Na narednom času ona želi ponovo govoriti o prirodnim katastrofama. U tu svrhu učenici trebaju skinuti jedan app na svoje telefone. Zahvaljujući internetnu na mobilnom telefonu oni mogu biti neovisno od wi-fi-ja u školi.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije