Desni ekstremizam u Belgiji

U mnogim općinama u okolici Antwerpena Valaams Belang je najjača stranka. Tako, na primjer, i u Schotenu, predgrađu Antwerpena. Vladati desni ekstremisti, međutim, ne mogu: ostale demokratske stranke izoliraju ih formiranjem višestranačke koalicije.

Podne je. Vrijeme ručka. U gostionici “Spieker” u centru Schotena stalni gosti gledaju jednog crnca koji prolazi ulicom. Ingrid sjedi za šankom. Ona ima oko 45 godina i nezaposlena je. Ona je na izborima glasala za Vlaams Belang, kao uostalom i svaki treći stanovnik općine koja ukupno broji 30 000 ljudi. Sada nakon izbora ona je razočarana:

“Ja mislim da to apsolutno nije dobro napravljeno. Vlaams Belang je osvajila najveći broj glasova, a sada druge stranke sa njiima ni ne govore. Ja se pitam zašto uopće još da idemo glasati.”

Od Vlaams Belanga Ingrid očekuje smanjenje popreza i više radnih mjesta – ukratko rečeno: bolji život. Tvrdnje kako se radi o stranci koje širi netrpeljivost prema strancima, Ingrid smatra neosnovanim klevetama. I stvarno – njihov stranački program mnogo je umjereniji nego rpije dvije godine. Tada je stranka bila zabranjena zbog rasističkih izjava. Nakon ponovnog osnivanja je u stranci ostalo isto političko rukovodstvo, jednako kao i brojni zahtijevi. Tako se na primjer i dalje traži zaustavljanje useljavanja stranaca u zemlju, konzekventno protjerivanje stranaca koji su se ogriješili o zakon i test o uvjerenjima onih koji žele dobiti belgijsko drćžavljanstvo.

18-godišnji Glenn, koji na šanku sjedi zu Ingrid, sa tim se zahtijevima slaže:

“Ja se osjećam kao Flamanac i ponosan sam na svoju zemlku. Ali tu ima i mnogo stranih nacionalnosti, koje se pokušavaju nametnuti. Oni su si utuvili u glavu da je Flandrija njihova zemlja, prije svega muslimani. A mnogi i kradu. Ja se nadam da će Vlaams Belang te ljude vratiti u njihovu domovinu, pa neka im se tamo sudi.”

Osnaova za te nade može se pronaći i u naslovima knjiga stranačkih vođa Vlaams Belanga: “gazda u vlastitoj zemlji”, "zaustaviti zloupotrebu azila", "Bez ikakve tolerancije prema kriminalu".

Kriminala u Schotenu, međutim, gotovo da i nema. Ova općina važi za bogatu, a većina od 2000 stranaca dolazi iz susjedne Nizozemske. Samo 55 stranaca je iz Maroka. Socijalnih problema, kao na primjer u Antwerpenu, tu nema, navodi 26-godišnji Filip:

“Vlaams Belang plaši ljude nečime čega uopće nema. On se prave kao da je u Schotenu opasno zivjeti, a to nije tačno. Ali na taj način oni pokušavaju proširiti stmosferu netrpeljivosti prema strancima, kako bi dobili što više glasova."

Usprkos tome, i on misli da druge stranke više ne bi trebale isključivati Vlaams belang. Tek tada će ljudi vidjeti da radikalni zahtijevi ne donose ni više radnih mjesta, ni bolji život.