Desni ekstremizam studentskih bratstava? | Evropa | DW | 06.02.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Desni ekstremizam studentskih bratstava?

Mrzitelji žena, desničari, vječno okrenuti prošlosti: kritike muških studentskih bratstava su često žestoke. I to ne samo od kako se pojavila antisemitska pjesmarica u Austriji. S pravom?

Jedno je posve sigurno: članovi Burschenschafta* rado pjevaju. A austrijsko muško studentsko bratstvo "Germania za Wiener Neustadt" ima i sopstvenu pjesmaricu. Tekstovi su mahom antisemitski i raspiruju nacionalnu mržnju. U aktuelnom izdanju knjiga postoji već 21 godinu, ali sada se saznalo i za njeno postojanje.

Političar FPÖ, Landbauer

Političar FPÖ, Landbauer: ostavka zbog pjesmarice

Bio je to skandal koji je doveo i do prvih ostavki. Naime, Udo Landbauer, ambiciozni političar austrijske desničarske partije FPÖ (Slobodarska partija AustrijeI) izbačen je iz svih službi. Moglo bi se čak desiti i da ovo studenstko bratstvo bude rasformirano. Tako barem želi austrijski kancelar Sebastijan Kurc da uradi sa "Germania Wiener Neuestad".  "Udruženja, u kojima se događa nešto tako odvratno, nemaju mjesta u našoj zemlji", kazao je Kurc prošle srijede u Beču.

To je bila voda na mlin kritičarima u Njemačkoj koji su ubijeđeni da su ova bratstva pretežno desničarska. Šta je po srijedi?

Zavjerenička zajednica

Buršenšaft su studentska bratstva koja pomno njeguju narodne običaje i tradiciju i uz to njeguju posebnu sliku muškosti. Članovi mogu biti samo muškarci. A dio rituala je i probni staž. Ko izdrži, može doživotno da ostane član i preko bratstva sklapa važne kontakte u karijeri.

Članovi ovih udruženja se zalažu za jednu vrstu zavjereničke zajednice, dajući jedni drugima osjećaj pripadnosti elitnim krugovima, a tokom studija mogu da za veoma niske stanarine žive u raskošnim kućama u najboljim dijelovima grada.

Dio njihove tradicije je takođe i mačevanje. U ovim odmjeravanjima snaga najveći dijelovi tijela su zaštićeni, ali lice i glava su namjerno ostavljeni bez zaštite. Ako neko zadobije udarac onda često poteče krv a nakon toga ostaju i ožiljci. Na takav jedan rez se ne gleda kao na znak poraza, već se ožiljci nose s ponosom - jer tako svi vide da se učestvovalo u borbi.

Deutschland Schlagende Verbindung Burschenschaft Mitglied mit Hut und Schmiss (Getty Images)

'Lice s ožiljkom': Muškost viđena očima Buršenšaft bratstava

Starija gospoda

Na njihovim svečanostima se nose posebne uniforme, a kao gosti se pojavljuju 'starija gospoda', dugogodišnji članovi udruženja, koji mladim članovima u svakom trenutku stoje na raspolaganju ako im je potreban savjet, a često znaju da pomognu i u poslovnom smislu. Neki od njih su veoma uticajne osobe. Buršenšaft zavjerenički muški savezi nerado dopuštaju uvid u svoju zajednicu, a to je morao da doživi i Mihael Geler.

Poslušajte audio-prilog 03:15

Neonacizam u akademskim krugovima

Ovaj profesor istorije sa Univerziteta Hildeshajm je krajem 90-ih prošlog vijeka napisao kritičku knjigu o istoriji ovih udruženja. Prvo izdanje se bukvalno razgrabilo. "No, onda smo shvatili da su knjigu kupila ova muška bratstva kako ne bi doprla do šire čitalačke publike", kazao je Geler u razgovoru za DW.

U Njemačkoj postoji vieš od 1.000 studentskih udruženja, od toga su 120 Buršenšaft udruženja i mahom su u tradicionalnim univerzitetskim gradovima poput Marburga, Hajdelberga i Tibingena. Ona su nastala početkom XIX vijeka kada je Napoleon sa svojim trupama zaposjeo Njemačku, koja je tada još uvijek bila sastavljena od više malih država.

Studentsko bratstvo 'Albia' oko 1881.

Studentsko bratstvo 'Albia' oko 1881.

Tada su studenti posebno izražavali želju za nacionalnim jedinstvom. Tako je u Jeni 1815. osnovano prvo Buršenšaft udruženje. Osnivači ovog najstarijeg udruženja su izabrali boje uniformi kao što je bio znak raspoznavanja jedne Dobrovoljačke jedinice Pruske vojske: crno, crveno, zlatno.

Kritika Buršenšaft bratstava

Na Buršenšaft bratstva se gleda često anahronistički. Najveća kritika im se upućuje zbog njihovog desno orijentisanog ili pak desno ekstremističkog stava. Jesu li ova udruženja zaista desničarska? "Da, tako nečeg tu ima. Jasno." - kazao je otvoreno Filip Štajn. On je portparol 'Njemačkog Buršenšafta', krovne organizacije koja je daleko najbrojnija i najstarija sa oko 70 udruženja i 8.000 članova. Pitanje je ,kaže, samo kako se izraz desničarski definiše.

Veliki dio članova je, kaže Štajn, za tradicionalnu sliku porodice umjesto za 'gender mainstreem'. "Buršenšaft je prije za princip učinka", napominje Štajn koji "mačevanje vidii kao drugačiju sliku muškosti". Ako se to smatra 'desničarskim', što bi zapravo odgovaralo 'trenutnom ljevičarskom duhu koji traži dlaku u jajetu', onda ste 'sigurno u pravu'. Štajn u razgovoru za DW napominje da bi bilo teško onda kada bi se od desno orijentisanog stava napravio desno ekstremistički.

Član Štajnovog krovnog bratstva može da postane samo onaj čiji je jedan roditelj Nijemac, a drugi roditelj u najmanju ruku potiče sa evropskog kulturnog prostora. Osim toga budući član mora da ima odslužen vojni rok.

No, stavovi poput ovih doveli su do sukoba unutar udruženja, tako da u međuvremenu postoje dva krovna saveza: od 1996. je tu i 'Novi njemački Buršenšaft' kojem pripada deset udruženja, a od 2016. i 'Sveopšti njemački Buršenšaft' koji zastupa interese 27 udruženja. Njihov portparol Mihael Šmit objašnjava razloge njihovog istupanja: "Kod 'Njemačkog Buršenšafta' se jasno vidi desno orijentisani, desno ekstremni i desno radikalni način ponašanja". A to, kaže, 'nema ništa sa osnovnim vrijednostima Buršenšafta'. 

Philip Stein

Filip Štajn: 'Ljevičarsko traženje dlake u jajetu'

Smanjena važnost

Značaj studentskih bratstava uopšte, a samim tim i Buršenšafta, je tokom poslejdnjih decenija smanjen. "U carskoj Njemačkoj i tokom Vajmarske republike skoro polovina studenata je bila u nekom bratstvu", kaže sociolog Ditrih Hajter koji je doktorirao na tezi 'Njemački Buršenšaft' a već 25 godina se bavi ovom tematikom. "Danas je samo oko 1,5 do dva procenta svih studenata učlanjeno u neko bratstvo."

Za Hajtera su Buršenšaft bratstva relikt prošlosti. "Pijani akademski građani koji se tuku ne uklapaju se u jedan svijet nježnijih vještina i društvenih kompetenci, koje se sve više zahtijevaju u modernom svijetu." No, uprkos tome njihovo dejstvo se ne bi smejlo potcijeniti. A prvenstveno 'starija gospoda' ima odlične veze u politici i privredi.

*Burschenschaft su tradicionalna studentska muška udruženja, koja i danas postoje na visokim školama u Austriji, Njemačkoj i Švajcarskoj.

Preporuka redakcije