„Desna strana“ EU
11. septembar 2018
Italija
Italijanski ministar unutrašnjih poslova Mateo Salvini poželio je „sve najbolje" svojim švedskim drugovima. U Italiji je njegova Lega politički odmakla mnogo dalje od Švedskih demokrata. Salvinijeva stranka je na izborima u martu ove godine osvojila samo treće mjesto, ali je manji partner u koaliciji sa pokretom Pet zvjezdica nestranačkog premijera Đuzepea Kontea. No, Salvini sada dominira na političkoj pozornici i to sa teškom verbalnom paljbom protiv EU i migranata, i to tako da mnogi smatraju da je on šef vlade.
Salvini je izbjeglice nazvao „ljudskim mesom", zabranjuje spasilačkim brodovima da ulaze u italijanske luke i pokušava da ucijeni EU izbjegličkim pitanjem. Njegov huškački jezik i politika netrpeljivosti prema strancima imaju pozitivan eho. Oko 100 dana po stupanju na dužnost, Liga Sjever u anketama zauzima prvo mjesto sa više od 30 odsto. Na izborima su imali 17 odsto glasova. Za razliku od nje, pokret Pet zvjezdica je poljuljan. Salvini je na adresu Merkelove nedavno u intervjuu za DW rekao da je ona „potcijenila rizik društvenih konflikata kada je tvrdila da za stotine hiljada tih ljudi ima mjesta u Njemačkoj."
Austrija
„Slobodarci" u Austriji imaju već dugo političko iskustvo. Još 1999, FPO je na parlamentarnim izborima bila druga po snazi, i formirala je koaliciju sa konzervativnom OVP. Isti savez je sada na vlasti; kancelar je Sebastijan Kurc iz OVP a vicekancelar iz FPO Hajnc-Kristijan Štrahe ne mora čak mnogo ni da se trudi u sprovođenju rigorozne izbjegličke politike. Jer, Kurc je i sam skliznuo podosta udesno i čini sve kako bi držao izbjeglice podalje od Austrije.
No, FPO uvijek ide i korak dalje. Ministar Herbert Kikl je rekao da potražioce azila želi da koncentriše na jednom mjestu, zbog čega su ga napali da se koristi rječnikom nacista. Pojedini političari FPO održavaju tijesne veze sa raznim bratstvima koja njeguju desnoeksrremno duhovno naslijeđe. FPO održava i tijesne veze sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Putin je prije nekoliko nedjelja bio gost na svadbi ministarke spoljnih poslova Austrije, političarke FPO Karin Knajsl.
Njemačka
Na izborima za Bundestag u septembru 2017, alternativa za Njemačku (AfD) osvojila je 12,6 odsto glasova i postala treća po snazi stranka u Bundestagu sa 94 mandata. Ova stranka uživa sve veću naklonost građana. U anketama trenutno ima oko 15 odsto, što je više od SPD, koja, baš kao i CDU/CSU sada ima slabije rezultate nego u vrijeme izbora. U poslednjoj anketi javnog servisa ARD, Alternativa za Njemačku je u istočnim njemačkim pokrajinama čak na prvom mjestu po popularnosti sa 27 odsto, a na drugom mjestu je CDU sa 24 odsto.
Mnogi političari drugih stranaka optužuju AfD za sve veću bliskost sa desničarskim ekstremistima i traže da se ta stranka nađe pod nadzorom Službe za zaštitu ustavnog poretka, ali to ne škodi njenoj popularnosti. Očekuje se da AfD uđe i u pokrajinske parlamente Bavarske (izbori su 14. oktobra) i Hesena (28. oktobar) – to su još jedini pokrajinski parlamenti u kojima nije zastupljena. AfD uspijeva dobro i zbog toga što mnogi birači rigorozno odbacuju izbjegličku politiku Angele Merkel.
Francuska
Kada je Marin Lepen iz Nacionalnog fronta u maju 2017. izašla na megdan Emanuelu Makronu u drugom krugu predsjedničkih izbora, mnogi su bili uplašeni za budućnost Evropske unije. No pobijedio je Makrion, sa 66 odsto glasova. Otada se Lepenova – ako ne i čitava njena stranka – smatra otpisanom. Marin Lepen je uspjela da promijeni ime stranke u Nacionalni pokret, ali mnogi njegovi članovi se nadaju da će kormilo preuzeti nećaka Lepenove – Marion Marešal.
Inače, na predsjedničkim izborima u Francuskoj, pored Lepenove je bilo i drugih kandidata koji su protivnici EU ili migracije, pri čemu Makronova zvijezda u poslednje vrijeme kao da je pomalo izblijedjela. Moguće je da je on uspio samo privremeno da zaustavi desničare.
Holandija
Pred parlamentarne izbore u Holandiji u martu 2017, među etabliranim strankama je vladalo veliko strahovanje da bi desničarska Slobodarska stranka PVV Gerta Vildersa mogla da ostvari dobre rezultate. PVV nije pobijedila, ali je sa 13 odsto dospjela na drugo mjesto u vrlo rascjepkanom holandskom stranačkom sistemu, pri čemu su Socijaldemokrate gotovo potpuno propale.
U Holandiji niko nije htio u koaliciju sa PVV pa je poslije dugih koalicionih pregovora formiran komplikovan savez centra i desnice. Vilders i dalje određuje političku agendu sa svojim odbacivanjem migracija i prije svega islama. U međuvremenu je i Forum za demokratiju Tjerija Baudetsa kao druga značajna desničarska stranka provukla veliki broj građana. Njeni ciljevi su gotovo identični onima PVV a u anketama je povremeno i ispred Vildersove stranke.