Demonstranti paralizovali Hong Kong

Predsjednik vlade Hong Konga Leung Chung-Ying pozvao je sedam miliona stanovnika da ostanu mirni i da ne podržavaju haos. On je demantovao glasine da je njegova vlada za pomoć zamolila Kinesku narodnu armiju. U svom obraćanju, on je zahtijevao od demonstranata da se raziđu i odu svojim kućama. "Ne želimo haos u Hong Kongu", rekao je Chung-Ying. Kineska vlada je saopštila da daje punu podršku lokalnoj vlasti i da je protiv ilegalnih radnji, prenijela je državna novinska agencija Xinhua.

U glavnom gradu Tajvana, Taipehu, oko 100 demonstranata okupilo se ispred hongkongškog Centra za trgovinu i kulturu kako bi pružili podršku protestantima, izvještava Reuters. Tajvanski predsjednik je u intervjuu za Al Jazeeri rekao da njegova zemlja pomno posmatra stanje u Hong Kongu i da se nada da će Kina i Hong Kong naći demokratski prihvatljivo rješenje. Od kraja građanskog rata u Kini 1949. godine, u Tajvanu je došlo do razvoja demokratije. No, Peking i danas posmatra Tajvan kao "nedjeljivi dio" sopstvene teritorije.

Zatvorene škole i firme

U Hong Kongu su pojedine škole u blokiranim četvrtima zatvorene, saopšitile su jutros (29.09.) lokalne vlasti. Uposlenici nekih finansijskih ustanova će zbog blokade ekonomskog centra grada danas raditi od kuće ili u drugim ispostavama svojih firmi.

Tokom noći, policija je u ovom autonomnoj oblasti, nekadašnjoj britanskoj koloniji, suzavcem i upotrebom palica pokušala rastjerati demonstrante. Prema policijskim izvještajima, povrijeđeno je 38 osoba. Glavne saobraćajnice u dijelovima ekonomskih okruga Admiraltyja, Wan Chaija, Causeway Baya i Mong Koka u Kowloonu bile su blokirane. Autobuski i željeznički saobraćaj na ostrvu Hong Kong djelimično je bio obustavljen. Od petka navečer, kada su počele demonstracije, navodno je uhapšeno 78 osoba.

Zahtjevi za transparentne demokratske izbore

Protestima su aktivisti izrazili nezadovoljstvo zbog ograničavanja političkih reformi od strane vlade u Pekingu. Naime, bijes demonstranata izazvala je u avgustu donešena odluka vlade u kineskoj prijestonici, koja ne dozvoljava javnu kandidaturu kandidata za izbore u Hong Kongu 2017. Umjesto toga, oni bi trebali biti izabrani od strane komiteta sastavljenog od članova lojalnih Pekingu. Pri tome je Peking ranije obećao univerzalna izborna prava za glasače. Zbog toga su demonstranti zahtijevali transparentne demokratske izbore i ostavku hongkongškog predsjednika vlade Leung Chung-Yinga.

Iz tog razloga su se prije sedam dana na ulicama počeli okupljati i protestvovati studenti. U nedjelju (28.09.) su hiljade ljudi protestima izrazile građansku neposlušnost. Demonstranti su probili kordon policije i zaustavili saobraćaj. "Iz pokreta Occupy Central nastao je Occupy Hong Kong", izjavili su demonstranti i istakli da su se odazvali pozivu prodemokratskog pokreta Occupy-Central da okupiraju finansijski distrikt.

Hongkong: "jedna zemlja-dva sistema"

Sedam milliona stanovnika Hong Konga svrstava se u posebnu upravnu jedinicu Kine. Kao samostalna teritorija sa carinskim i pasoškim kontrolama na granicama, ovaj azijski ekonomski i finansijski centar ima autonomnu upravu. Od povratka Hong Konga u Kinu 1997. godine, koji je bio bivša britanska kraljevska kolonija, ovdje važi princip "jedna zemlja-dva sistema".

To je zasnovano na zajedničkoj deklaraciji Velike Britanije i Kine iz 1984. godine. Kina je u deklaraciji obećala da će zadržati liberalan naöin života i sistem slobodnog tržišta najmanje tokom 50 narednih godina. No, Kina ne želi uvođenje demokratije, kao ni da dozvoli slobodne izbore. Izborni komitet određuje predsjednik vlade, a u parlamentu (zakonodavnom vijeću) tek djelimično su prisutne demokrate. Oko 92 posto stanovništva čine Kinezi koji govore kantonski jezik.