Deminiranje Balkana trajaće 40 godina

U Bosni i Hercegovini je nakon rata od zaostalih mina stradalo 1.500 lica. U Hrvatskoj su od 1991. godine poginule 474 osobe. Srbija broji svoje žrtve od neeksplodiranih kasetnih bombi, zaostalih nakon NATO bombardovanja '99. godine.

Prema zvaničnim podacima u Srbiji, bez Kosova, postoji šest lokacija na kojima još ima neeksplodiranih kasetnih bombi. Vlasti u Beogradu su još prije šest godina započele deminiranje zemljišta, a do sada je poginulo i povrijeđeno nekoliko desetina lica. Među njima je i pirotehničar, Branislav Kapetanović iz Kragujevca, koji je od zaostale kasetne bombe izgubio obje ruke i noge. “Poslije mog povređivanja, našao sam sebe u ovoj akciji da na neki način pomognem da se oslobodimo svih kasetnih bombi. Borim se na svim ovim konferencijama svojim govorima, lobiranjem da dokažem koliko su kasetne bombe opasne po čovječanstvo i po civilno stanovništvo,” priča Branislav.

Ne smije više da bude novih žrtava

Branislav Kapetanović je u maju prošle godine u Dablinu (Dublin) svjedočio kao žrtva kasetnih bombi, nakon čega je i napisan tekst Konvencije o zabrani upotrebe kasetne municije. Pokrenuta je i međunarodna kampanja za zabranu proizvodnje, prodaje i korišćenja kasetne municije. Eva Marija Fišer (Eva Maria Fischer) iz Međunarodne organizacije za zaštitu lica sa invaliditetom poručuje da se tekst Konvencije fokusira isključivo na čovjeka i žrtvu: “Ne radi se o oružju ili o mogućnostima novog naoružanja. Treba imati u vidu pomoć koja je neophodna ljudima i činjenicu da više ne smije da bude novih žrtava.”

Deminiranje teče "puževim tempom"

Sporazum je do danas potpisalo 98 država, 10 država ga je ratifikovalo. Njemačka se obavezala da svoju postojeću kasetnu municiju uništi do 2015. godine, za šta će joj biti neophodno 40 miliona evra. Njemački političari nastojaće da mobilišu sve one države, članice NATO-a i Evropske unije, koje se još nisu odlučile na ovaj korak. Klaudija Rot (Claudia Roth) iz Stranke Zelenih, kaže da je potrebno na političkom nivou izvršiti pritisak i dodaje: „Ali pritisak ćemo da vršimo i javno, sve dok zemlje članice NATO-a i Unije same ne donesu odluku i kažu: 'I mi želimo da potpišemo Sporazum i postanemo dio Alijanse'.”

Za čišćenje minskih polja i kasetnih bombi u zemljama Balkana zaduženi su Centri za deminiranje. Brzina rada većinom zavisi od donacija. Stručnjaci upozoravaju da bi, uprkos razvijenom sistemu deminiranja, dosadašnjim tempom, zbog nedostatka novca, cijeli posao mogao da traje još narednih 40 godina.

Autorica: Selma Filipović

Odgovorna urednica: Marina Martinović