Debata zbog teksta u Špigelu: Gdje počinje antisemitizam? | Politika | DW | 17.07.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Debata zbog teksta u Špigelu: Gdje počinje antisemitizam?

Pojačava li se uticaj Izraela na njemačku politiku? Jedna priča u Špigelu pod naslovom "Ciljana kampanja" sugeriše upravo to. Priča je izazvala buru u Njemačkoj.

"Članak u Špigelu (Der Spiegel) je veoma problematičan", objašnjava za DW povjerenik njemačke vlade za antisemitizam, Feliks Klajn. "Htjeli oni to ili ne, autori pothranjuju antisemitski kliše kao na primjer kliše o svemoćnoj svjetskoj zavjeri Jevreja."

Njemački publicista i bloger, Aleks Feuerherdt je na bliskoistočnom portalu "Mena-Watch" napisao: "Za njihovu oštru tezu da odluka Bundestaga protiv Propalestinskog pokreta BDS-a ne bi mogla da bude usvojena bez djelovanja malog, ali uticajnog i podmuklog jevrejskog lobija, autori nemaju jednostavno nijedan jedini dokaz."

Ovu debatu izazvao je članak objavljen u Špigelu 13. jula pod naslovom "Ciljana kampanja". U pozadini je takođe iznesena teza o "dva udruženja koja žele da utiču na njemačku bliskoistočnu politiku", kako Rezolucija o BDS 15. maja 2019. u Bundestagu ne bi mogla da bude usvojena bez njihovog intezivnog lobiranja.

"Nenasilan pritisak na Izrael"

Da podsjetimo: 17. maja 2019. usvojena je rezolucija u Bundestagu u kojoj se propalestinski Pokret BDS, koji bojkotom želi da izvrši pritisak na Izrael, označava kao antisemitski. Prijedlogu velike koalicije (CDU/CSU i SPD) pridružili su se i poslanici Zelenih i FDP-a.

Glasanje u Bundestagu nakon debate o Rezoluciji BDS

Glasanje u Bundestagu nakon debate o Rezoluciji BDS

Propalestinska mreža BDS je za "bojkot, neinvestiranje i sankcije" i zalaže se, između ostalog, za politički, kulturni i ekonomski bojkot Izraela. Na internet stranici BDS stoji da bojkot treba da bude "nenasilan pritisak na Izrael".

Kao potvrdu svojih teza autori u nedjeljniku Špigel su istakli djelovanje aktivnosti udruženja "Wertelinitiative" i "Nahost Friedensforums" (Naffo). Ove organizacije su navodno prije glasanja o Rezoluciji BDS "ofanzivno lobirale da se Pokret BDS proglasi antisemitskim".

Odobravanje kod arapskih migranata

Helge Lind, poslanik SPD-a u Bundestagu smatra to pretjeranim. Jer, zajedničke rezolucije Bundestaga za posmatranje Pokreta BDS imaju mnogo dužu predistoriju. "Povjerenik Bundestaga za antisemitizam, Klajn je uvijek iznova upozoravao poslaničke klubove da kritički gledaju na BDS. Osim toga određenu ulogu je igralo i to što je pokret dobio vjetar u leđa od strane arapskih migranata u Njemačkoj", kazao je Lind za DW.

Njegov zaključak: "Da nije bilo ovog političkog konteksta, ne bi ni došlo do ove rezolucije. Uticaj 'Naffo' i 'WerteIntiative' je jednostavno precijenjen."

Špigel kontrira optužbama

U međuvremenu je i sam Špigel zauzeo stav o optužbama. "Mi ne dajemo udruženjima više političke težine nego što to čine oni sami", objavio je Špigel 15. jula.

Ovaj magazin takođe odbacuje optužbe da se u tekstu provlače antisemitski klišei. "Članak ne prikazuje sliku ni 'jevrejskog lobija' niti 'jevrejske svjetske zavjere'. Religija ili neka druga vrsta pripadnosti osobe o kojoj izvještavamo za nas nikada nije igrala nikakvu ulogu. Radi se o lobizmu i njegovim metodama."

Povjerenik za antisemitizam, Feliks Klajn ne shvata argumentaciju njemačkog nedjeljnika. "Kod obje organizacije (WerteInitiative i Nahost Friedensforum prim. red.) se radi o potpuno legitimnim interesnim udruženjima, a ne kao što je to na fatalan način prikazano u članku da se radi o 'produženoj ruci Izraela', 'svjetskoj jevrejskoj zavjeri' ili čak o Mosadu (Tajna služba Izraela prim. red.)", kazao je Klajn.

Za političara SPD-a, Helgea Linda je debata koju je izazvalo pisanje Špigelovih autora lakmus-test za prevazilaženje antisemitskog načina razmišljanja. "Za mene je upravo Netanjahuova politika razlog da se ne predamo antisemitskoj mustri", kazao je on. Na kraju kritika osvajačke politike vlade premijera Netanjahua, nije paušalna kritika "cijelog Izraela koji je izrazito pluralistička zemlja".

Žena sa šalom na kojem piše Palestina

BDS kampanja u Berlinu

Kritika velikog broja naučnika

A upravo to je kritika 240 jevrejskih i izraelskih naučnika, kao i 16 njemačkih eksperata za Bliski istok. Oni su nakon usvajanja Rezolucije BDS Bundestagu predbacili da je dopustio da ga instrumentalizuju. "Rezolucija ne pomaže u borbi protiv antisemitizma", stoji u zajedničkom saopštenju koje je 4. juna objavljeno u listu Cajt (Die Zeit).

I crkvene organizacije poput "Hljeb za svijet" i "Misereor",  koje imaju različite projekte u zaposjednutim oblastima u Pojasu Gaze kritički se odnose prema zabrani BDS, jer strahuju da bi i njihov rad time mogao da bude ugrožen.

Poslanik Lind pokazuje razumijevanje: "Ako se pokaže da će kao posljedica ovog zahtjeva biti ugrožen važan i neophodan rad u Palestini, onda se mora vidjeti šta se može uraditi da mu se ne stoji na putu". Lind naglašava da "nije svako ko BDS smatra dobrim, automatski i antisemita".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije